#KorizmenaDuhovnaObnova #HKMBern …
#KorizmenaDuhovnaObnova #HKMBern
Ovogodišnju duhovnu obnovu u Hrvatskoj katoličkoj misiji Bern, od 31. ožujka do 2. travnja 2017. godine, održao je prof. dr. fra Ivan Sesar, generalni definitor franjevačkoga reda u Rimu. Tema obnove je bila “Preko patnje i boli do uskrsne radosti”.
Voditelj je želio potaći vjernike, kako u ovom korizmenom vremenu u isčekivanju Uskrsa, preko patnje i boli, po primjeru Isusa Krista, doći do uskrsne radosti.
Više na: https://www.hrvati.ch/index.php/drustvo/misije/1975-duhovna-obnova-hkm-bern-2017
Ušli smo u #VelikiTjedan, tjedan u kojemu se …
Ušli smo u #VelikiTjedan, tjedan u kojemu se spominjemo Isusove muke i smrti, ali i iščekujemo njegovo uskrsnuće.
Poslušajte Gospin plač u izvedbi Ansambla LADO.
#JubilejHIP #VladimirStanković #drTomislavAnić …
#JubilejHIP #VladimirStanković #drTomislavAnić
#ZnanstvenoStrucniSkup
Nakon smrti vlč. Vladimira Vincea, službu Ravnatelja Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu preuzeo je mons. Vladimir Stanković, koji je obilježio velik dio 50 godina djelovanja organizirane pastoralne skrbi među iseljenicima, budući da je službu Ravnatelja obnašao puna tri desetljeća. U toj službi na osobit način je surađivao i sa zagrebačkim nadbiskupom i kardinalom blagopokojnim Franjom Kuharićem. Često su zajedno pohađali brojne hrvatske Misije i Župe diljem svijeta.
Srijeda, 18. lipnja 1969. (iz dnevnika mons. Stankovića):
“Oko 11 sati naziva me telefonom kod sv. Blaža pomoćni zagrebački biskup Franjo Kuharić i traži da odmah dođem u Nadbiskupski dvor, gdje se održavalo plenarno zasjedanje Biskupske konferencije. Primio me je u zelenom salonu gdje mi je propćio odluku svih biskupa da, godinu dana nakon tragične pogibije dr. Vladimira Vincea, preuzmem službu ravnatelja hrvatske inozemne pastve i da drugi dan Konferenciji dostavim svoj pismeni pristanak. Moja je rekacija bila negativna. Međutim, navratio sam u uredništvo Glasa koncila gdje su mi don Živko Kustić i drugi savjetovali da tu službu prihvatim. Navečer, poslije 20 sati, iz samostana Šibenskih franjevki na Pantovčaku poziva me biskup Arnerić da odmah dođem k njemu. Tamo nalazim prof. Tomislava Šagi Bunića, koji me, zajedno s biskupom, nagovara da prihvatim odluku hrvatskog episkopata. Nakon višesatne diskusije, ja popuštam i zajedno s njima sastavljam svoj pozitivni odgovor koji sutradan predajem biskupu Kuhariću. Biskupska konferencija o tome službeno informira vatikansku Kongregaciju za biskupe, koja donosi konačnu odluku.”
Predavanje o Kardinalu Kuhariću i mons. Stankoviću kao promotorima pastoralne skrbi među iseljenicima održat će, u sklopu Znanstveno-stručnoga skupa povodom 50. obljetnice Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, doc. dr. Tomislav Anić, profesor odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu u utorak, 25. travnja s početkom u 12.15 sati.
#NedjeljaMukeGospodnje …
#NedjeljaMukeGospodnje
Danas u našim crkvama sudjelujemo u navještaju Muke Gospodina našega Isusa Krista po Mateju.
Donosimo završni dio Muke po Mateju Johanna Sebastiana Bacha.
#ŽivoVrelo …
#ŽivoVrelo
Danas je #NedjeljaMukeGospodnje. Razmatrajući Muku po Mateju uđimo u Jeruzalem, mjesto muke, smrti, ali i uskrsnuća Gospodinova!
Blagoslovljenu Vam Cvjetnicu želimo!
http://www.hilp.hr/zivo-vrelo/otajstvo-i-zbilja/nedjelja-muke-gospodnje-cvjetnica-883.html
#Najava #HKMDublin …
#Najava #HKMDublin
Donosimo najavu sv. Mise na hrvatskome jeziku u irskom gradu Corku.
#PapaFranjo #SvjetskiDanMladih2017 …
#PapaFranjo #SvjetskiDanMladih2017
Donosimo tekst poruke pape Franje za ovogodišnji Svjetski dan mladih, što ga slavimo na Cvjetnicu.
Između ostaloga Papa poručuje:
“Kad Bog dotakne srce mladića ili djevojke oni postaju sposobni za velika djela. “Velika djela” koja je Svesilni ostvario u Marijinu životu govore nam također o našem hodu kroz život, koji nije besmisleno lutanje, nego putovanje koje, uza sve svoje nesigurnosti i patnje, svoju puninu može naći u Bogu (usp. Angelus, 15. kolovoza 2015.). Možda ćete mi reći: “Ali, oče, imam svoje granice, grješnik sam, što ja mogu učiniti?!” Kad nas Gospodin poziva, on se ne zaustavlja na onome što jesmo ili što smo postigli. Naprotiv, onoga trenutka kad nas poziva, on gleda sve ono što možemo postići, svu ljubav koju smo sposobni darovati. Poput mlade Marije, možete učiniti da vam život postane sredstvom izgradnje boljega svijeta. Isus vas poziva da ostavite svoj trag u životu, svoj trag u povijesti, kako svojoj osobnoj tako i u povijesti mnogih drugih ljudi (usp. Govor na bdjenju, Krakov, 30. srpnja 2016.)”.
http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=68916
#JubilejHIPa #ZnanstvenoStručniSkup …
#JubilejHIPa #ZnanstvenoStručniSkup
#drMarioBara
Nakon uvodnoga izlaganja ravnatelja hrvatske inozemne pastve dr. Tomislava Markića o 50 godina organizirane pastoralne skrbi za naše iseljenike, povijesni dio našega Znanstveno-stručnoga skupa o 50. obljetnici Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu otvorit će doc. dr. sc. Mario Bara, profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, predavanjem pod nazivom “Povijesni kontekst hrvatskih migracija” u utorak, 25. travnja s početkom u 10.45 sati u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu.
Iz sažetka predavanja izdvajamo:
“Vremenski hrvatske migracije možemo podijeliti na dva velika i niz manjih razdoblja.
Prvo veliko razdoblje usko je povezano s osmanskim osvajanjima koja su pokrenula brojne nedobrovoljne migracije i posljedično formiranje hrvatskih autohtonih manjina u europskim zemljama.
Drugo veliko razdoblje migracija odvija se u drugačijim društvenim, ekonomskim i političkim okvirima. Smjer iseljavanja u europske i prekooceanske zemlje od 19. stoljeća do danas obilježen je primarno ekonomskim motivima iako su u pojedinim etapama sigurnosni i politički motivi ponovno davali biljeg u oblikovanju iseljeništva. Razdoblje je to kada se formiraju hrvatske iseljeničke zajednice na svim naseljenim kontinentima.”
#Iseljenici …
#Iseljenici
Most suza u Irskoj
‘Iseljenik je u pratnji obitelji i prijatelja hodao do ove točke, ali bi prešao na suprotnu stranu sam. Ovaj hod imao je sva obilježja sprovoda jer se većina iseljenika nije nikada vratila.’
Tako je rastanak na ovom mjestu bio najčešće konačan s puno prolivenih suza. Otuda i ime ”Most suza”.
O ovome Mostu suza piše fra Jozo Grbeš, kustos Kustodije sv. Obitelji sa sjedištem u Chicagu, koja pastoralno skrbi o brojnim hrvatskim iseljenicima u SAD-u i Kanadi.
Mnogo mostovi, kolodvori i zračne luke suza postojale su i još danas postoje u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Pročitajte više na: https://www.facebook.com/joe.grbes/posts/10211528882729753
#KatoličkaCrkva #Statistika …
#KatoličkaCrkva #Statistika
Broj krštenih katolika povećao se u cijelome svijetu, s milijardu i 272 milijuna prema podacima iz 2014. na oko milijardu i 285 milijuna u 2015. godini, s povećanjem od 1% u odnosu na prethodnu godinu, odnosno za 7,4% u odnosu na 2010. godinu. Trenutačno katolici čine 17,7% svjetskog stanovništva. Ipak dinamika toga rasta varira od kontinenta do kontinenta. Dok se naime u Africi u istom razdoblju bilježi porast od 19,4%, sa 186 na 222 milijuna, u Europi nije došlo do značajnih promjena u njihovu broju (godine 2015. broj katolika iznosio je 286 milijuna, što je 1,3 milijuna manje u odnosu na 2014.). Taj pad treba pripisati demografskoj situaciji u Europi gdje se u narednim godinama predviđa opadanje broja stanovnika. Broj katolika u Americi i Aziji bilježi značajan rast, 6,7% odnosno 9,1%, ali to povećanje ide ukorak s demografskim razvojem tih dvaju kontinenata. U Oceaniji je broj katolika ostao gotovo nepromijenjen. Što se tiče udjela katolika u ukupnom stanovništvu slika je različita: tako u Aziji na svakih 100 stanovnika otpada 3,2 katolika, u Americi 63,7, u Africi 19,4, u Oceaniji 26,4 a u Europi 39,9. Na Afričkome kontinentu bilježi se dakle daljnji porast broja katolika a raste i njihov udio u ukupnom broju katolika u svijetu koji se od 2010. do 2015. povećao s 15,5% na 17,3%, dok je njihov udio na Europskom kontinentu bilježi pad s 23,8% na 22,2%; u Americi živi 49% katolika, na Azijskom kontinentu 11% a u Oceaniji 0,8% od ukupnog broja katolika.
To su samo neki od podataka iz ovih dana objavljenih Papinskoga godišnjaka (Annuario Pontificio) 2017. i Statističkoga godišnjaka Katoličke Crkve (Annuarium Statisticum Ecclesiae) 2015., koje je priredio Središnji ured za crkvenu statistiku pri Svetoj Stolici.
Više na: http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=69001