#VelikiPetak …

objavljeno u: Vijesti | 0

#VelikiPetak
Uvodna molitva
Spomeni se, Gospodine, velikih djelâ svoga milosrđa;
spomeni se vazmenog otajstva, što ga je Krist, Sin tvoj započeo,
kad je za nas prolio krv: štiti nas vazda i posvećuj.
Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

Čitanja Službe Muke Gospodnje:
http://www.hilp.hr/zivo-vrelo/otajstvo-i-zbilja/petak-muke-gospodnje-881.html

Danas je #VelikiČetvrtak, dan ustanovljenja …

objavljeno u: Vijesti | 0

Danas je #VelikiČetvrtak, dan ustanovljenja svećeništva i Euharistije. Čestitamo svim svećenicima njihov dan, a posebno onima koji služe ili su služili u hrvatskoj inozemnoj pastvi!

Danas (ili dan, dva ranije) se u svim katedralama svijeta blagoslivljaju ulja, kojima će biti pomazani novokrštenici i krizmanici, katekumeni i bolesnici. Na Misi posvete ulja svi svećenici obnavljaju svoja obećanja koja su dali na ređenju. Molimo za svoje svećenike!

Fotografije su snimljene za današnje Mise posvete ulja u zagrebačkoj prvostolnici.

#JubilejHIP #ZnanstvenoStrucniSkup …

objavljeno u: Vijesti | 0

#JubilejHIP #ZnanstvenoStrucniSkup #PredstavljamoRegije #Europa

Nakon predstavljanja stanja naših misija na kontinentima van Europe, u sklopu predstavljanja dušobrižništva za Hrvate po regijama nastavljaju predstavljanja regija Europe: Skandinavija (predavač: mons. Stjepan Biletić, delegat za Skandinaviju) u utorak, 25. travnja u 18.00, Njemačka (predavač: dr. Adolf Polegubić) u srijedu, 26. travnja u 9.30, Švicarska (predavač: fra Mićo Pinjuh) u 10.00, Zapadna Europa (predavač: vlč.Stjepan Čukman, delegat za Zapadnu Europu) u 10.30, Austrija (predavač: fra Ilija Mijatović, delegat za Austriju) u 11.30, Slovenija (predavač: fra Marko Prpa, delegat za Sloveniju) s početkom u 12.00.

U Njemačkoj djeluje ukupno 96 hrvatskih katoličkih misija i zajednica, u Švicarskoj 12, u Austriji ukupno djeluje 8 misija, u Švedskoj i Sloveniji po 4, u Francuskoj 2, a u Norveškoj, Nizozemskoj, Luksemburgu, Belgiji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj djeluju po 1 misija.

Dođite i poslušajte kako žive naši iseljenici diljem Europe!

CroExpress je jučer objavio razgovor s vlč. dr. …

objavljeno u: Vijesti | 0

CroExpress je jučer objavio razgovor s vlč. dr. Tomislavom Markićem, ravnateljem Došobrižništva za Hrvate u inozemstvu.
Autor: Francisko Pavljuk

Poštovani vlč. dr. Markić, molim Vas da se na početku ovog našeg razgovora predstavite našim čitateljima.

– Rođen sam 1969. godine u Zagrebu, studirao sam teologiju u Zagrebu i Beču, a 1995. zaređen sam za svećenika Zagrebačke nadbiskupije. Nakon ređenja sam između ostaloga bio nadbiskupski tajnik, tajnik pripremnoga razdoblja Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije, biskupski vikar za trajnu formaciju svećenika, za trajne đakone i za laike, ravnatelj Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu te župnik Župe Blažene Djevice Marije, Kraljice mira u zagrebačkim Granešinskim Novakima. U rujnu 2014. predsjednici Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine imenovali su me ravnateljem Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu.

Krajem travnja u Zagrebu biti će obilježena 50. obljetnica Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu i 50 godina organizirane pastoralne skrbi za hrvatske iseljenike. Recite nam, kakav je planiran program ovoga obilježavanja?

– Na posljednjoj sjednici Vijeća za hrvatsku inozemnu pastvu, kojemu je predsjednik biskup Pero Sudar, a kojega između ostalih čine područni delegati hrvatske inozemne pastve, dogovorili smo u ožujku prošle godine kako ćemo 50. obljetnicu Ravnateljstva obilježiti uz ovogodišnju sjednicu Vijeća. Tako se dogodilo da ćemo naš Jubilej slaviti 25. i 26. travnja ove godine, neposredno nakon naše godišnje sjednice. Inače kao povod ovome Jubileju uzimamo imenovanje prvoga ravnatelja Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, koji je bio imenovan 25. lipnja 1966. godine. To je bio vlč. Vladimir Vince, svećenik Prelature Opus Dei.

Središnje slavlje našega Jubileja bit će sveta Misa zahvalnica, koju će u zagrebačkoj prvostolnici u srijedu, 26. travnja s početkom u 19 sati predvoditi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u zajedništvu s drugim hrvatskim biskupima, redovničkim poglavarima i svećenicima koji su služili ili još uvijek služe u hrvatskoj inozemnoj pastvi. Očekujemo i sudjelovanje vjernika, osobito povratnika, kao i onih koji u iseljeništvu imaju članove svoje obitelji ili rodbine.

Jubilej ćemo obilježiti i Znanstveno-stručnim skupom, koji će se održati 25. i 26. travnja ove godine u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu. Pokrovitelji Skupa su Hrvatska biskupska konferencije i Biskupska konferencije Bosne i Hercegovine, a suorganizatori su, uz Ravnateljstvo, Hrvatsko katoličko sveučilište i Katolički bogoslovni fakulteti Sveučilišta u Zagrebu i Univerziteta u Sarajevu.

Skup će imati tri dijela. U prvome dijelu pokušat ćemo rasvijetliti povijesni kontekst u kojemu je Ravnateljstvo nastalo i djelovalo u posljednjih 50 godina. Stoga će tu biti predavanja o povijesti hrvatskih migracija, djelovanju vlč. Vladimira Vincea, koji je poginuo u avionskoj nesreći u Južnoj Americi upravo vršeći svoju službu, zatim o tridesetogodišnjem vođenju Ravnateljstva od strane prelata Vladimira Stankovića, koji je u tijesnoj suradnji s kardinalom Franjom Kuharićem bio najveći promotor pastoralne skrbi među našim iseljenicima. Osvrnut ćemo se i na posljednjih 17 godina Ravnateljstva, u kojima su djelovali ravnatelji prof. dr. Pero Aračić, vlč. Pero Ivan Grgić, don Ante Kutleša, fra Josip Bebić pa sve do danas. Posebno predavanje bit će posvećeno zajedničkom Vijeću dviju biskupskih konferencija za hrvatsku inozemnu pastvu, koje je neposredno nadređeno Ravnateljstvu, a koje djeluje od 1969. godine.

U drugome dijelu Skupa bit će riječi o našem dušobrižništvu za iseljenike po regijama. Naša je inozemna pastva organizirana u 10 područja: Slovenija, Austrija, Švicarska, Njemačka, Skandinavija, Zapadna Europa, Kanada, Sjedinjene Američke Države, Južna Amerika i Oceanija, a imamo i jednu misiju na afričkom kontinentu u Johannesburgu. Svako će od tih područja biti predstavljeno posebnim predavanjem, u kojemu će biti istaknuta specifična povijest, sadašnjost i pogled u budućnost.

Posljednji dio Skupa posvećen je aktualnim izazovima hrvatske inozemne pastve pa će biti govora o identitetu naših iseljenika, novom valu iseljavanja iz Domovine, opravdanosti i smislu hrvatske inozemne pastve, a bit će priređen i okrugli stol na temu povratka u Domovinu. U utorak, 25. travnja u 19.30 bit će održana filmska akademija pod naslovom: Hrvatska Radiotelevizija u očuvanju identiteta hrvatskih katolika u dijaspori.
Kao uvod u proslavu Jubileja u ponedjeljak, 24. travnja u 19.30 bit će predstavljena nedavno objavljena knjiga dr. Adolfa Polegubića: “Dušobrižništvo za Hrvate u Njemačkoj”.

Recite nam koliko u brojkama danas u svijetu postoji Hrvatskih katoličkih misija, te koliko svećenika, redovnika, redovnica, trajnih đakona i pastoralnih suradnika i suradnica djeluje u njima? Da li nam možete reći tu brojku posebno za Njemačku, Austriju i Švicarsku?

– Danas u cijelome svijetu djeluje ukupno 187 hrvatskih katoličkih župa, misija, zajednica i centara. U njima djeluje ukupno 197 svećenika, od kojih su 63 dijecezanska, a 134 redovnička. Nadalje tu je 7 trajnih đakona, 50 redovnica te 43 pastoralna suradnika i suradnica laika, kao i 46 tajnika i tajnica.

U Njemačkoj je najviše naših misija i zajednica, ukupno 96. U njima djeluje i najveći broj svećenika, njih ukupno 87, zatim 4 trajna đakona, 22 časne sestre, 29 pastoralnih suradnika i suradnica te 45 tajnica i tajnika. U Austriji je osam misija, 14 svećenika, 1 trajni đakon, 4 časne sestre i 4 pastoralnih suradnika laika. U Švicarskoj je 12 misija, 14 svećenika, tri časne sestre i 8 pastoralnih suradnika.

Nedavno se i u Irskoj otvorila još jedna Hrvatska katolička misija. Recite nam nešto o tome.

– U Dublinu je stalno od prošle jeseni svećenik Đakovačko-osječke nadbiskupije vlč. Josip Levaković. Njega je za dušobrižnika hrvatskih katolika u Dublinu imenovao dublinski nadbiskup mons. Diarmuid Martin. Prije toga dolazio je u Dublin godinu i pol jednom mjesečno naš misionar iz Londona fra Ljubomir Šimunović te započeo okupljanje brojnih mladih hrvatskih katolika, koji su svoju budućnost potražili u Irskoj. Sada se u Dublinu već neko vrijeme okuplja lijepa mlada zajednica u karmelićanskoj crkvi u centru Dublina.

Aktivnosti ove naše najmlađe misije u stalnom su porastu. Tako su nedavno imali i korizmenu duhovnu obnovu koju je predvodio rektor Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima iz Rima preč. Bože Radoš, a veoma su aktivni i preko Facebook stranice Hrvatski katolici u Irskoj. O tome da se djelovanje misije u Dublinu širi i razvija, govori i podatak da će na uskrsni ponedjeljak misionar Levaković pohoditi i hrvatske katolike u gradu Corku.

Kakva je budućnost Hrvatskih katoličkih misija?

– Budućnost hrvatskih katoličkih misija je potrebna, jer i danas traje proces iseljevanja hrvatskih katolika iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, osobito u Njemačku i Irsku. Stoga je zadaća Ravnateljstva osigurati funkcioniranje naših župa i misija, gdje god je to potrebno i moguće. Nažalost, zbog manjka klera nismo u mogućnosti odgovoriti na sve potrebe i zahtjeve, ali gledamo intervenirati tamo gdje je najpotrebnije, kao što je to bilo npr. otvaranje nove prisutnosti u Irskoj, dok se neke stare prisutnosti polako gase, jer se ljudi s vremenom integriraju i u mjesnim crkvama na jeziku zemlje domaćina pronalaze svoju novu duhovnu Domovinu. Taj proces kod naših sunarodnjaka traje neobično dugo, što rado ističemo, tako da su neke naše hrvatske katoličke župe na sjevernoameričkom kontinentu starije od stotinu godina, a još uvijek djeluju te se u njima služe svete mise na hrvatskom jeziku.

Kako gledate na iseljavanje Hrvata u novije doba, a posebice mladih ljudi?

– Proces iseljavanja mladih ljudi, uz postojeći negativan demografski trend, dodatno je zabrinjavajući faktor za budućnost našega naroda. Pozivam sve odgovorne u društvu, politici, obrazovanju, kulturi, zdravstvu pa i nas u Crkvi, koliko je do nas, da se zauzmemo kako bi se taj trend okrenuo u trend povratka i kako bi svaki mladi čovjek u vlastitoj Domovini mogao vidjeti i ostvariti svoju budućnost i svoju sreću.

Bojim se da se taj trend iseljavanja još dodatno potiče neobjektivnim medijskim pisanjem i svojevrsnim reklamiranjem odlaska iz Domovine, a svoj dio odgovornosti za to snose i oni pojedinci koji se nekritički hvale i uljepšavaju svoju situaciju nakon odlaska u inozemstvo, ne uzimajući u obzir one prednosti koje su imali kod kuće, kao i razliku ne samo u zaradi, već i u troškovima koje sa sobom nosi samostalan život u stranom okruženju. Raduje nas uspjeh svakoga pojedinca, ali naši misionari na terenu mogu najbolje posvjedočiti s koliko se teškoća i izazova susreću oni koji bez dobre pripreme krenu tražiti svoju budućnost u inozemstvu.

U mnogim našim Hrvatskim katoličkim misijama u Njemačkoj i Austriji djeluju trajni (stalni) đakoni. Recite nam – što je to trajni đakonat, koji u Hrvatskoj tek zaživljuje?

– Pa iz ranije iznesenih brojeva se vidi da broj trajnih đakona u hrvatskoj inozemnoj pastvi i nije tako visok, dok s druge strane u Zagrebačkoj nadbiskupiji npr. djeluje 15 trajnih đakona. Budući da sam više godina bio biskupski vikar za trajne đakone te pripremio za ređenje dva naraštaja s ukupno 20 trajnih đakona za Zagrebačku crkvenu pokrajinu, mogu iz vlastitoga iskustva posvjedočiti važnost ove službe. Nadam se da će u budućnosti i u našim misijama biti više mjesta i angažmana za njih.
Trajni đakoni imaju svoje posebno mjesto ne samo u liturgiji, gdje mogu krstiti, vjenčavati, imati sprovode, propovijedati, voditi službu riječi i drugo, već i u karitativnom angažmanu, koji je njima vlastiti. Mogu nadalje mnogo doprinijeti i u katehezi, radu s mladima, seniorima i obiteljima općenito. Zapravo je njihova služba jedno veliko obogaćenje za svaku zajednicu.

Što biste na kraju poručili našim hrvatskim iseljenicima diljem svijeta?

– Poručio bih im da budu podrška svojim svećenicima u hrvatskim katoličkim župama, misijama, zajednicama i centrima. Poručio bih im da prakticiraju i produbljuju svoju vjeru, da njeguju svoj katolički i hrvatski identitet te da ne smetnu s uma niti pomisao na mogući povratak u zemlju iz koje su došli oni ili njihovi preci. Raduju primjeri onih koji ostvare san o povratku. Neki to učine dok su još radno aktivni pa pomažu i svojim investicijama, poduzetnošću i novim idejama, a ima i onih koji to ostvare tek u mirovini pa svoju Domovinu i zavičaj obogate na taj način. A ponovno pozivam odgovorne u našoj zemlji da zakonima i na svaki drugi način pomognu našim iseljenicima u ostvarenju povratka.
12.04.2017.

#HrvatiUChicagu #HrvatskaŽena …

objavljeno u: Vijesti | 0

#HrvatiUChicagu #HrvatskaŽena

Jedno tiho i samozatajno društvo već desetljećima djeluje na prostorima Chicaga. Riječ je o “Hrvatskoj ženi” koja posljednjih 88 godina nesebično brine o onima kojima je pomoć najpotrebnija, a okupljanje članica udruge na Cvjetnicu dio je tradicije.

“Žene Hrvatice stup su obitelji te odražavaju najvrjednije i najsvetije veze. A ovo tradicionalno okupljanje pokazuje svu dobrotu i plemenitost članica koje ni u jednoj prilici ne zaboravljaju na bolesne, stare, djecu s posebnim potrebama i siromašne. I dok je 2017. godina ona u kojoj Hrvatska obilježava 25. godinu uspostave diplomatskih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, ‘Hrvatska žena’ svojom vjerom u bolju budućnost izgrađivala je i razvijala tu neraskidivu vezu između svoje dvije domovine”, naglasila je generalna konzulica Republike Hrvatske Sanja Laković.

Više na: http://mojahrvatska.vecernji.hr/evo-kako-hrvatice-iz-chicaga-zele-pomoci-domovini-1162433

#JubilejHIP #ZnanstvenoStrucniSkup …

objavljeno u: Vijesti | 0

#JubilejHIP #ZnanstvenoStrucniSkup
#HrvatiUAmerici

Nakon povijesnoga dijela našega Znanstveno-stručnoga skupa, u utorak, 25. travnja popodne, s početkom u 15.30 započinju u dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta predavanja koja će po regijama prikazati razvoj, stanje i izazove s kojima se susreću hrvatski katolici u iseljeništvu. Prva tri predavanja u tome dijelu odnose se na Sjedinjene Američke Države (predavač: dr. don Mate Bižaca, donedavni delagat Hrvatske inozemne pastve za SAD), na Kanadu (predavač: mons. Ivan Iko Vukšić, delegat HIP-a za Kanadu) i na Južnu u Ameriku (predavač: mons. Drago Balvanović, delagat HIP-a za Južnu Ameriku).
U Sjedinjenim Američkim Državama djeluje 17 hrvatskih katoličkih župa i misija te nekoliko misijskih postaja, o kojima pastoralno skrbi upravo don Mate Bižaca.
U Kanadi djeluje također 17 hrvatskih katoličkih župa, misija i središta, dok je pastoralna skrb za naše iseljenike u Južnoj Americi svedena na misije u Limi i Buenos Aeresu, dok se samo povremeno skrbi i za one u drugim južnoameričkim zemljama (npr. Čile i Bolivija).
Dođite i poslušajte kako žive naši iseljenici u obje Amerike!

#HKŽMississauga #HrvatiUKanadi …

objavljeno u: Vijesti | 0

#HKŽMississauga #HrvatiUKanadi
U kanadskom gradu Mississaugi živi mnogo Hrvata, koji se okupljaju u Hrvatskoj katoličkoj župi Hrvatskih mučenika. Svi oni sa zahvalnošću pamte dugogodišnju gradonačelnicu Hazel McCallion (rođena 14. veljače 1921.), koja je 36 godina vodila ovaj grad štiteći interese svih građana, a na poseban način i naših iseljenika. Gospođi McCallion, koja je u mirovinu otišla tek s 93 godine, želimo ugodne umirovljeničke dane!
CroExpress donio je svojevremeno zanimljivu vijest o njoj te prenio njezinu izjavu za Croatica TV, program hrvatske dijaspore u Kanadi.
http://croexpress.eu/vijest_mobile.php?vijest=6898
Cijeli intervju s gospođom McCallion pogledajte na: https://croaticatv.wordpress.com/2015/07/14/episode-25-interview-with-mississauga-major/

#HKZStuttgart …

objavljeno u: Vijesti | 0

#HKZStuttgart
Hrvati Stuttgarta na Veliki petak mole križni prolazeći ulicama Stuttgarta. Pobožnost započinje u 17 sati.
http://kkgs.de/index.php/78-naslovna/189-procesija-velikog-petka-14-04-2017

Iz tiska je nedavno izašao novi broj revije …

objavljeno u: Vijesti | 0

Iz tiska je nedavno izašao novi broj revije #SvjetloRiječi, u cijelosti posvećen Uskrsu. Već 35 godina franjevci Bosne Srebrene izdaju ovaj mjesečnik, u kojem se na 84 stranice govori o vjeri, društvu i kulturi.
U uskrsnom broju revije Svjetlo riječi izdvaja se tema broja, autora dr. fra Ante Popovića, jednoga od vodećih bibličara hrvatskog govornog područja, profesora na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, pod naslovom Uskrsnuće – mogućnost nemogućega. Poseban naglasak fra Anto u temi broja stavlja na saducejsko nijekanje tjelesnog uskrsnuća. „Promatrajući iz perspektive ljudske logike, to zaista i jeste nemoguće”, piše fra Anto, „no saduceji su teško pogriješili kada su ono što je čovjeku nemoguće, proglasili nemogućim i Bogu.
U tekstu Primi ljubav raširenih ruku, autorica Tatiana Cameron, poznatija kao Tajči, u ovome broju piše o istinskoj snazi Uskrsa i životne radosti koja se rađa kad se predamo Bogu i bez straha s njime koračamo dan po dan. Kroz osobno iskustvo boli i patnje uslijed smrti oca i trenutačne borbe njezina muža s karcinomom, Tajči donosi tekst pun nade koji i nas poziva da ne očajavamo i da se odlučimo za život, unatoč križevima, koje svatko od nas nosi.
U travanjskom broju Svjetla riječi objavljena je i reportaža o 20. obljetnici povratka Franjevačke teologije u Sarajevo, autora fra Anđelka Baruna, pod naslovom Kvasac mira, suživota i sloge. Sam jubilej povratka Teologije u Sarajevo obilježen je 27. ožujka svečanim koncertom u oratoriju samostana sv. Pavla na Nedžarićima. Između ostaloga, u svom nagovoru fra Mislav Jozić, voditelj programa, nazočne je podsjetio na nemile događaje zadnjeg rata, kad je iz Nedžarića protjerana najviša odgojno-obrazovna institucija Bosne Srebrene.
„Jednu su Teologiju napravili 1942. godine pa su im je oduzeli, 1968. sagradili su novu na Nedžarićima s puno ljubavi i truda od darova dobrih ljudi – na ponos sebi i Bosni. A 8. lipnja 1992. godine jedva su se spasili. Tog dana u zgradu je upala vojska, zauzela je i zarobila sve koji su se zatekli u njoj. U veljači 1996. vojska je zgradu napustila te se zbog potpune devastacije pristupilo njezinoj obnovi. Ona je trajala od ljeta 1996. do 20. ožujka, kada su se vratili iz izbjeglištva. Ovaj posljednji datum večeras obilježavamo kao radosni trenutak. Neka nam on, i sve što mu prethodi, a nama je ostavljeno u amanet, bude zalogom našega rada i napretka!”, poručio je fra Mislav.
Među redovitim kolumnama je i Ženidbeno pravo Katoličke Crkve, dr. fra Šime Ivelja. Tekst u ovome broju posebno će biti zanimljiv zaručnicima i budućim supružnicima, ali i župnicima, jer fra Šimo piše o postupcima i potrebnoj dokumentaciji za crkveno vjenčanje, kako bi se, kako naovid, izbjegle gužve u župnim uredima, a nerijetko se događa da se stvari i zakompliciraju, pa je bolje na vrijeme se pripremiti.
Tu još i rubrike Riječ mistike, fra Josipa Ikića, BH i HR Retrospektiva, u kojoj autori, fra Marko Karamatić i dr. Božo Skoko, komentiraju aktualne događaje u proteklom mjesecu; fra Pavo Filipović u rubrici Politički (ne)korektno piše o velikom broju Arapa koji kupuju zemljišta po BiH.
U rubrici S našima u svijetu, fra Damir Pavić predstavlja zajednicu hrvatskih vjernika u Zürichu, koji ni u dalekome svijetu nisu zaboravili dvije velike dragocjenosti: vjeru u Isusa Krista i ljubav prema zemlji svojih predaka.
Razgovor donosi intervju s dr. fr. Slavkom Sliškovićem, provincijalom Hrvatske dominikanske provincije, uz poruku da je svetkovina Uskrsa rezervirana za nas vjernike, ali poruka Uskrsa nije. „Ona je univerzalna: ljubav je jača od mržnje, dobro od zla i život od smrti. Čak nam i ljudska povijest potvrđuje, unatoč tome što ponekad ne izgleda tako, da zlo nikada nije moglo izvojevati konačnu pobjedu”, poručuje provincijal Slišković.
Profesorica Snježana Šušnjara u rubrici Pogled u dušu piše o odgoju djece nekad i danas. Ona ističe da je svaki naraštaj djece drugačiji i traži drugačiji pristup odgoju. Tu su također i rubrike Kaos kao fraktal, Tragom narodne baštine, Razgovor s precima, Zemlja planina i mnoge druge.
Izvor: www.ika.hr

#JubilejHIP #VijeceHIP #BiskupSudar …

objavljeno u: Vijesti | 0

#JubilejHIP #VijeceHIP #BiskupSudar #ZnanstvenoStrucniSkup

“Vijeće za hrvatsku migraciju će pod tim imenom, zajedno sa Ravnateljstvom dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu kao svojim sastavnim dijelom, skrbiti za Hrvate katolike izvan Domovine sve do raspada bivše države. Utemeljenjem Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine Vijeće će promijeniti ime u Vijeće HBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu, ali polje i način djelovanja se neće mijenjati. (…) Osnivanje i, gotovo pedesetogodišnje, djelovanje Vijeća izraz je i potvrda svijesti domovinske Crkve da Hrvati katolici, iako već generacijama žive kao punopravni članovi mjesnih Crkava zemalja u kojima žive, ne prestaju biti pastoralna briga i Crkve u Domovini. S druge strane, naglašena je i činjenica kako privrženost Hrvata katolika hrvatskim misijama i župama u svijetu i plodno djelovanje tih misija potvrđuje potrebu i opravdanost postojanja i djelovanja Vijeća.”

U sklopu Znanstveno-stručnoga skupa povodom 50. obljetnice Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, b
predavanje o djelovanju Vijeća HBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu održat će, mons. dr. Pero Sudar, pomoćni biskup vrhbosanski i predsjednik Vijeća HBK i BKBiH za hrvatsku inozemnu pastvu, u utorak, 25. travnja s početkom u 12.45 sati.