#PapaFranjo #SvjetskiSusretObiteljiDublin …

objavljeno u: Vijesti | 0

#PapaFranjo #SvjetskiSusretObiteljiDublin
U Dublinu će se od 21. do 26. kolovoza sljedeće godine održati Svjetski susret obitelji pod geslom: “Evanđelje obitelji: radost za svijet”.
Tom prigodom je papa Franjo uputio organizatorima Susreta pismo, čiji tekst donosimo:
http://hr.radiovaticana.va/news/2017/03/30/papa_obitelj_nastavlja_biti_radosna_vijest_za_svijet!/1302351
U Dublinu inače od nedavno djeluje naša najmlađa, ukupno 187. hrvatska katolička misija. I ona će se uključiti u organizaciju Susreta.
Hrvatski Katolici u Irskoj

#VjeroučiteljUAkciji #LijepaPriča …

objavljeno u: Vijesti | 0

#VjeroučiteljUAkciji #LijepaPriča
Dijelimo jednu lijepu priču o tome kako je pobjednik jedne kviz-emisije prof. Nikola Kuzmičić, inače srednjoškolski vjeroučitelj u Zagrebu, odlučio podijeliti svoj dobitak.

Više na: http://m.srednja.hr/Zbornica/Profesori/Osoba-mjeseca-Profesor-teologije-i-samohrani-otac-u-Potjeri-dao-pa-ispunio-veliko-obecanje

#BiskupFranjoKomarica u #HKMGraz …

objavljeno u: Vijesti | 0

#BiskupFranjoKomarica u #HKMGraz

Na poziv voditelja Hrvatske katoličke misije u Grazu fra Ivana Bošnjaka, biskup banjolučki mons. Franjo Komarica boravio je, u nedjelju 26. ožujka 2017., na području te misije i predvodio koncelebrirana misna slavlja, na kojima je sudjelovalo mnogo vjernika.

U biskupovoj pratnji bio je vlč. Darko Anušić, župnik iz Mrkonjić Grada i ujedno upravitelj župe Liskovica. Vjernici su dali svoj novčani prilog za ponovnu izgradnju u ratu porušene župne crkve u Liskovici. (kta/tabb)

#NadbiskupŽelimirPuljić #Haag …

objavljeno u: Vijesti | 0

#NadbiskupŽelimirPuljić #Haag
Zadarski nadbiskup Želimir Puljić uputio je okružnicu naslovljenu „Poziv na molitvu za ranjene obitelji i uznike u Haagu i diljem svijeta„ svećenicima, redovništvu i vjernicima laicima Zadarske nadbiskupije. Nadbiskup Puljić poziva na molitvu za šestoricu uznika Hrvata iz BiH u Haagu. „Pozivam svećenike, vjernike i Bogu posvećene osobe neka u moljenju krunice, križnog puta i u molitvama vjernika uključe ove ili slične molbeničke nakane: Svim ranjenim obiteljima diljem Bosne i Hercegovine i svijeta, kao i svima koji pate i trpe zbog odvojenosti od svojih obitelji, neka Bog daruje svoju pomoć i utjehu. Po zagovoru Djevice Marije i blaženog Alojzija Stepinca, neka Bog udijeli našim haškim uznicima, kao i svim progonjenima diljem svijeta, mir, strpljenje i pravdu”, poručuje mons. Puljić.

http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=188649

#PredstavljamoKnjigu #VijestiUživo #LjetnaŠkola …

objavljeno u: Vijesti | 0

#PredstavljamoKnjigu #VijestiUživo #LjetnaŠkola
Upravo je u tijeku tribina u organizaciji Udruge OS pod kojem se predstavlja knjiga “Istraživači novih obzorja”. O svojoj knjizi govori sam autor prof. dr. sc. Mijo Korade, povjesničar i redovni profesor na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.

Tribina se održava u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, u Zagrebu, a voditeljica tribine je Tuga Tarle.

Ovo je jedinstvena prilika da se čuje o životu, postignućima, znanstvenim i književnim opusima i uspjesima poznatih i nepoznatih hrvatskih intelektualaca u inozemstvu za njihova višestoljetna sudjelovanja u važnim svjetskim zbivanjima.

Udruga OS bavi se inače promidžbom hrvatskog kulturnog identiteta i kulturnog identiteta etničkih manjina kroz manifestacije kulturnih sadržaja čiji su nosioci članovi, suradnici i podupiratelji Udruge; organiziranjem edukativnih tečajeva, kreativnih radionica, seminara, predavanja i okruglih stolova radi promoviranja stvaralaštva hrvatske i upoznavanja bogatstva drugih kultura; izdavanje knjiga i časopisa iz područja kulture i umjetnosti u skladu sa zakonom.

“Istraživači novih obzorja” je petodijelna knjiga biografskih, historiografskih, etnografskih i kulturno-povijesnih studija u kojoj su obrađene životne sudbine, postignuća, znanstveni i književni opusi te utjecaji poznatih i nepoznatih hrvatskih intelektualaca u inozemstvu za njihova višestoljetna sudjelovanja u važnim svjetskim zbivanjima.

Riječ je o znanstvenicima, profesorima, misionari­ma, istraživačima, književnicima, diplomatima i drugim intelektualcima koji su djelovali i živjeli kako na europskom, tako i na drugim kontinentima, a čiji je rad dosad u većini slučajeva bio bolje proučen i obrađen u stranoj, nego u domaćoj povijesno-stručnoj literaturi.

#VijestiHIP #HKMFrauenfeld #KorizmenaDuhovnaObnova …

objavljeno u: Vijesti | 0

#VijestiHIP #HKMFrauenfeld #KorizmenaDuhovnaObnova

Hrvatska katolička misija Thurgau-Schaffhausen: Korizmena duhovna obnova

Od 24. do 26. ožujka 2017. održana je u Hrvatskoj katoličkoj misiji Thurgau-Schaffhausen (Frauenfeld) korizmena duhovna obnova. Predvodio ju je salezijanac i studentski kapelan iz Zagreba don Damir Stojić. Program se odvijao na dva mjesta: u Schaffhausenu je svaku večer bio prigodni duhovni program, a u Münsterlingenu (TG) bio je jedan susret u nedjelju, 26. ožujka, od 9 do 12 sati.

Don Damir je vjernike tri dana duhovno u/vodio u stvarnost odnosa s Bogom na temelju Isusovih riječi: “Dođite k meni svi koji ste izmoreni i opterećeni i ja ću vas odmoriti. Uzmite jaram moj na sebe, učite se od mene jer sam krotka i ponizna srca i naći ćete spokoj dušama svojim. Uistinu, jaram je moj sladak i breme moje lako” (Mt 11, 28-30).

Tumačeći Riječ Božju don Damir je svoje izlaganje potkrijepljivao primjerima iz života koji ukazuju da je Riječ Božja istinsko svjetlo i vodič onima koji je prihvate. Nažalost, često se događa da ljudi niti ne probaju suočiti se s Rječju Božjom pa je odbacuju, a zapravo ostaju uskraćeni za veliko životno bogatstvo.

Mnogi vjernici tražili su prigodu da se kod don Damira ispovjede ili da snjim osobno razgovaraju. Program je bio tako osmišljen da su mnogi dobili takvu priliku.

Don Damira su pratila dvojica svirača, članovi benda Božja pobjeda: Petar Buljan i Tino Krvavica. Oni su svojom poticajnom i proživljenom pjesmom oduševili nazočne i potakli ih da i sami kliču, pjevaju i slave Gospodina pjesmom, riječju, životom, odlukama i djelima.

Duhovna obnova bila je zaista poticajna, izgrađujuća i konstruktivna. No, odaziv ljudi nije bio zadovoljavajući. Na duhovnoj obnovi bilo je vjernika iz drugih misijskih zajednica iz Švicarske i Njemačke koji su bili jako zahvalni što su mogli sudjelovati na don Damirovoj obnovi, koja je bila od velike pomoći u vjerničkom korizmenom hodu prema proslavi Uskrsnuća.

Za vrijeme obnove vjernici su također naveliko iskoristili prigodu za sakrament pomirenja kod fra Ivana Milanovića i voditelja Misije fra Mike Stojića.

Svake večeri, nakon programa bilo je druženje uz korizmenu juhu. Ove godine prihodima od korizmene juhe pomoglo se siromašnima u Domovini preko Caritasa i Kruha sv. Ante (Gospić, Požega, Križevci i Sarajevo).

Zahvaljujemo don Damiru koji je ovih dana bio na raspolaganju vjernicima koji su ga trebali. Nek nas dragi Bog sve blagoslovi da sve ovo što je posijano uz Božji blagoslov urodi plodom u srcima slušatelja, u životu i u obiteljima.

Kratka Duhovna obnova u Münsterlingenu

Zbog velikih udaljenosti u Misiji organizirana je kratka duhovna obnovu za vjernike iz kantona Thurgau koji nisu mogli doći u Schaffhausen. Započela je molitvom krunice, a nastavljena pobožnošću križnoga puta. Za to vrijeme svećenici su ispovijedali okupljene. Potom je don Damir održao predavanje, a njegovi suradnici animirali su pjevanje za vrijeme predavanja i sv. Mise. I ovdje je nakon sv. Mise bilo druženje u župnoj dvorani uz korizmenu juhu.

I ovdje je odaziv vjernika bio slab. Iako nekima nije bilo teško doći iz Stuttgarta u Münsterlingen na ovo lijepo i vrijedno događanje, vjernici domaće Misije su podbacili u broju. Hvala lijepa svima koji su sudjelovali i koji su svojim prilozima za korizmenu juhu pomogli našu korizmenu akciju.

Fra Mika Stojić, voditelj Misije

#GlasKoncila #HrvatskiJezik …

objavljeno u: Vijesti | 0

#GlasKoncila #HrvatskiJezik

50. OBLJETNICA DEKLARACIJE O HRVATSKOM KNJIŽEVNOM JEZIKU
Kako hrvatski političari mogu ispraviti svoj veliki propust?
Autor Ivan Miklenić – 27. ožujka 2017.

Među vrjednotama koje tvore nacionalni kulturni identitet u mnogom narodima istaknuto mjesto pripada standardnomu i književnomu jeziku. Štoviše, u povijesti vlastiti književni jezik kod mnogih je naroda (o)čuvao nacionalni identitet, a brojni narodi iskusili su da je osporavajući upravo vlastiti jezik, standardni i književni, hegemonistička politika provodila asimilaciju naroda, zatirala nacionalni kulturni identitet. Hrvatski je narod iskusio i jedno i drugo: hrvatski književni jezik čuvao je hrvatski kulturni identitet, npr. Bašćanska ploča iz 1100. godine čuva zapisano svjedočanstvo: »Zvonimir, kralj hrvatski«; u Dobrinjskoj listini 1. siječnja 1230. glagoljskim je pismom zabilježeno: »Ja Petar Petriš prekopijah z latinskoga na hrvatski jezik«; u Istarskom razvodu iz 1275. navodi se: »pisaše listi jezikom latinskim i hrvackim«… Ali za života hrvatskoga naroda u višenacionalnim državnim tvorevinama hrvatski je narod iskusio i potiskivanje i marginaliziranje hrvatskoga jezika, kao i vrlo opasno instrumentaliziranje hrvatskoga jezika za odnarođivanje Hrvata odnosno za razaranje hrvatskoga kulturnoga identiteta. Stoga je 50. obljetnica Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika (objavljene u tjedniku Matice hrvatske »Telegram«, br. 359, od 17. ožujka 1967. godine), tako važan događaj u (o)čuvanju hrvatskoga nacionalnoga kulturnoga identiteta da se tim povodom trebala javno očitovati ne samo jezična struka, nego i sva relevantna hrvatska kultura, ali i državna i stranačka politika.

Stvaranje jedinstvenoga »državnoga jezika«
Propust praktičnoga ignoriranja iznimno važne obljetnice Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika aktualni hrvatski političari mogu ispraviti puno angažiranijim zauzimanjem za hrvatski kulturni identitet i za očuvanje hrvatskoga književnoga i standardnoga jezika, u štokavskoj, čakavskoj i kajkavskoj varijanti.
Hrvatski jezik na osobitoj je kušnji bio u obje Jugoslavije. U prvoj Jugoslaviji, u kojoj je srbijanska politika bila nositelj svih državnih prerogativa, jezik je bio najprije definiran kao srpskohrvatskoslovenski, a kasnije samo – srpskohrvatski. Slovence je od odnarođivanja u toj tvorevini štitio upravo slovenski jezik, a Hrvati su bili snažno izloženi politici asimilacije pa im je bio otet i naziv njihova jezika. U komunističkoj Jugoslaviji, premda je na II. zasjedanju AVNOJ-a izričito određeno da se sve njegove odluke, naredbe i proglasi moraju objavljivati »na srpskom, hrvatskom, slovenačkom i makedonskom jeziku« jer su »svi ovi jezici ravnopravni na cijeloj teritoriji Jugoslavije«, Novosadski dogovor to je zapravo poništio. Naime Novosadski dogovor, sklopljen 10. prosinca 1954. između uglavnom hrvatskih i srpskih te dijelom bosanskohercegovačkih i crnogorskih jezikoslovaca, potaknuo je stvaranje jedinstvenoga »državnoga jezika«, pri čemu je ta uloga u praksi bila namijenjena srpskomu književnomu jeziku, koji je bio forsiran preko sredstava javnoga priopćivanja, jezičnom praksom u JNA, saveznoj upravi, zakonodavstvu, diplomaciji i političkim organizacijama. (Čak je Radio Zagreb jedne od glavnih vijesti dana prenosio iz redakcije Radija Beograd na čistom srpskom jeziku, a godinama se u emisijama Radija Zagreb svojim političkim komentarom javljao beogradski komentator na čistom srpskom jeziku.)

Okolnost da je 1967. bila najavljena promjena ustava i da je bila u tom smislu otvorena javna rasprava dobro je došla kao povod za objavljivanje Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika koju je potpisalo 18 hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova, među kojima je bilo i ondašnje Društvo književnika Hrvatske s Miroslavom Krležom. Sažeto bitna poruka Deklaracije bila je da stajalište da načelo nacionalnoga suvereniteta i potpune ravnopravnosti jugoslavenskih naroda obuhvaća i pravo svakoga od tih naroda da čuva sve atribute nacionalnoga postojanja i da razvija ne samo privrednu, nego i kulturnu djelatnost, pa i pravo na nacionalno ime jezika. Koliko je takvo stajalište izneseno u Deklaraciji bilo pravi pogodak pokazalo se ubrzo po iznimno žestokoj reakciji Komunističke partije, pod čijim se okriljem provodio unitarizam, i po progonu svih aktera, ali i po plodu što je Ustav SFRJ iz 1974. godine propisao suverenitet republika do prava na odcjepljenje. Mnogi analitičari smatraju da su Deklaracija, hrvatsko proljeće te proslava jubileja Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata bitno pridonijeli svijesti kojom se 93,24 posto od 83,56 posto izišlih hrvatskih građana na referendumu 19. svibnja 1991. izjasnilo za samostalnu i suverenu Hrvatsku.

Jedan od ključnih trenutaka u borbi za samobitnost
Za života hrvatskoga naroda u višenacionalnim državnim tvorevinama hrvatski je narod iskusio i potiskivanje i marginaliziranje hrvatskoga jezika.
S pravom je predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić u izjavi prigodom obljetnice Deklaracije istaknuo: »Donošenje Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika bio je jedan od ključnih trenutaka u borbi hrvatskoga naroda za svoju samobitnost i vlastiti identitet koji je ujedno označio i početak kraja tragičnih hrvatskih iluzija o Jugoslaviji i jugoslavenstvu.« Očito je da je Deklaracija iznimno važan događaj u novijoj povijesti hrvatskoga naroda pa tim više čudi što su ga se spomenuli tek ljudi jezikoslovne struke, školske ustanove, među kojima su bile i katoličke, organizacije Matice hrvatske na svim razinama, a nisu se oglasili ni nositelji vodećih političkih vlasti ni političke stranke. Ipak u povodu obljetnice Deklaracije čuo se u Hrvatskom saboru dobar prijedlog zastupnika HDZ-a koji je iznio ono što su jezikoslovci već ranije zatražili, tj. da se ponovno uspostavi Vijeće za normu hrvatskoga standardnoga jezika, koje je bez ikakva obrazloženja ukinuto 2012. za vrijeme vladavine Kukuriku koalicije. Brojni jezični stručnjaci predlažu i donošenje zakona o hrvatskom jeziku, jer takav zakon ima više država, jer je hrvatski jezik danas izložen svojevrsnomu nasilju anglikanizacije. Propust glede obljetnice Deklaracije hrvatski političari mogu ispraviti puno angažiranijim zauzimanjem za hrvatski kulturni identitet i za očuvanje hrvatskoga književnoga jezika, u štokavskoj, čakavskoj i kajkavskoj varijanti.

Izvor: www.glas-koncila.hr