#VijestiUzivoHIP …

objavljeno u: Vijesti | 0

#VijestiUzivoHIP

Započela je sjednica Vijeća HBK i BKBiH za hrvatsku inozemnu pastvu. Sjednicom predsjeda mons. dr. Pero Sudar, predsjednik Vijeća, a sudjeluju ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu vlč. dr. Tomislav Markić, predsjednik Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica Bosne i Hercegovine fra dr. Miljenko Šteko i područni delegati hrvatske inozemne pastve iz cijeloga svijeta.
U tijeku su izvješća delegata.

“Svakako u ovim turbulentnim i sudbonosnim …

objavljeno u: Vijesti | 0

“Svakako u ovim turbulentnim i sudbonosnim vremenima nameću se brojna pitanja i Crkvi u Hrvatskom narodu: kako pratiti hod i traženje vjernika Hrvata? S kojim brojem zaređenih službenika se može računati? Treba li se u domovinama Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini smanjivati broj zajednica, a povećavati na svim kontinentima? Kako uspostaviti bolju suradnju s domicilnom Crkvom? O čemu bi se moglo promišljati da bi se što više osoba umrežilo u komunikaciju župa/misija i vjernika? Kako komunicirati s vjernicima i kako s drugom i trećom generacijom Hrvata katolika?”

Zadnje predavanje u trećem dijelu našega Znanstveno-stručnoga skupa održat će prof. dr. Pero Aračić, redoviti profesor KBF-a u Đakovu. Predavanje će se održati u srijedu, 26. travnja, s početkom u 16.00 pod nazivom: “Opravdanost i smisao hrvatske inozemne pastve u budućnosti”.

#ZnanstvenoStrucniSkup #JubilejHIP #profPeroAracic

#BiskupFranjoKomarica …

objavljeno u: Vijesti | 0

#BiskupFranjoKomarica

Pružimo podršku mons. dr. Franji Komarici, biskupu banjolučkom, tom velikom borcu za ljudska prava svih stanovnika Bosne i Hercegovine, priznavatelju i ispovjedaocu Božjih zakona i istine o Bogu i čovjeku.

Banjolučki biskup mons. dr. Franjo Komarica poslao je svoj „odgovor” (br. 125/17 od 20. 4. 2017.) predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku na njegovo pismo od 18. 4. 2017., koje je uputio biskupu, ali i javnosti.
Kopiju pisma biskup Komarica je poslao također i Apostolskoj nuncijaturi u Bosni i Hercegovini i generalnom tajništvu Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine.
U tekstu pisma biskupa Komarice se, među ostalim, navodi: „Za vrijeme rata i tijekom svih poratnih godina trudio sam se uvažavati službene predstavnike institucija Vlasti na svim razinama, a i druge oko sebe sam na to poticao.
Nažalost, doživio sam i ja i brojni oko mene istomišljenici – sunarodnjaci i sugrađani – da predstavnici institucija Vlasti vrlo često nisu uvažavali niti osiguravali neka od osnovnih i neupitnih ljudskih prava. Vjerujem da to Vama nije nepoznato.
Također Vam je moglo biti poznato – kao što je to poznato i našoj domaćoj javnosti – da sam se osobno u ratu i u poraću u bezbroj slučajeva zalagao za poštovanje ljudskog dostojanstva i temeljnih ljudskih i građanskih prava i brojnih nekatolika, kad su ona bila ugrožena.
Vama je također dobro poznato da je na području entiteta Republika Srpska – samo u dijelu moje biskupije – a slično je i s dijelovima drugih bosansko-hercegovačkih katoličkih (nad)biskupija – potpuno bilo uništeno ili oštećeno oko 95 % crkvenih objekata. U brojkama to iznosi oko 1.000! Skoro isto toliko postotaka domaćih katolika, – a to su mnoge desetine tisuća! – nasilno je protjerano ili izbjeglo, a njihova imanja, pa čak i brojna katolička sela i katolička prigradska naselja sve do danas ostadoše avetinjski opustošena i uništena. Državu sačinjavaju njeni stanovnici, a ne prisilno ispražnjeni životni prostori! Nisam uvjeren da i Vi osobno želite ući u povijesne knjige kao jedan od zatirača Katoličke Crkve na području današnje RS u BiH! U ovom kontekstu vjerujem da Vam je poznato koliko je Vlada RS za sve uništavanje privatne imovine svojim građanima platila odštete! Koliko je Vlada RS dala tijekom ovih poratnih godina potrebite i dužne političke, pravne i materijalne pomoći svima onima katolicima koji se svih poratnih godina uporno, ali bezuspješno trude oko ostvarenja svoga održivog povratka u rodni im kraj, a što im je Aneksom 7 Daytonskog mirovnog sporazuma zajamčeno? – Teško narodu kojega njegovi politički predstavnici uvjere da nije u stanju živjeti zajedno s drugim narodima. Sveto Pismo poučava: „Tko sije nepravdu, žanje nesreću” (Izr 22,8).
Vama je zacijelo dobro poznato da su petorica župnika – izrazitih mirotvoraca – moje biskupije i jedna redovnica na području entiteta RS na najbrutalniji način ubijeni (posljednji od njih godine 2004!). Još su trojica mojih svećenika podlegla od posljedica torture, a nekoliko ih sve ove poratne godine pati od teških posljedica zlostavljanja od strane članova vojske i policije RS. Posmrtne ostatke jednog od kidnapiranih i likvidiranih mojih župnika entitetske i općinske vlasti ne žele nam ni nakon punih 25 godina vratiti da ih sahranimo po vjerskom obredu. Kako to i zašto tako?
Niti za dotične ubijene katoličke vjerske službenike, kao niti za nekoliko stotina ubijenih katolika-civila moje biskupije – na širem banjolučkom području, na kojem nije bilo nikakvih oružanih sukoba – koliko nam je poznato, entitetsko (a ni državno) tužilaštvo i sudstvo do sada nisu pokrenuli postupak za utvrđivanje odgovornosti onih koji su ih, bez ikakve njihove krivnje, bez suda i presude nasilno likvidirali!
Bez ozbiljne želje svih odgovornih pojedinaca i institucija da se ustanovi i uvaži maksimalno objektivno istina i da se odlučno promiče jednakomjerna primjena pravde za sve – sva plemenita i dragocjena nastojanja mnogih naših sugrađana oko praštanja, pomirenja, suživota i izgradnje pravednog i trajnog mira u našoj napaćenoj zemlji neće uroditi željenim plodom.
Kao članu Rimokatoličke Crkve i njezinom službenom predstavniku u ovom dijelu naše zemlje dužnost mi je, u duhu mojih službenih crkvenih zadaća, također naučavati i primjenjivati socijalni nauk Crkve – osobito kroz karitativne i odgojno-obrazovne projekte i izricati „moralni sud pa i u stvarima koje se odnose na politički poredak, kada to traže temeljna prava ljudske osobe” (GS 76).
A kao građanin svoga rodnog grada i svoje domovine smatram da imam pravo pitati službene predstavnike državnih institucija svih razina: zašto mnogi moji sugrađani ne mogu ostvariti svoje neotuđivo i neupitno ljudsko pravo da budu sigurni i sretni, svoji sa svojima na svome, na svojoj očevini i djedovini, uživajući u punom ostvarenju svoga identiteta?.
Gospodine Predsjedniče,
smatram svojom dužnošću pomagati svim konstruktivnim i dobronamjernim dužnosnicima u javnom životu naše zemlje da izgrađuju pravnu državu i uspješno – po mjeri čovjeka – obavljaju svoj odgovorni politički posao. Znam da u tome u ovoj zemlji nisam sam. Vjerujem da ćete i Vi i ubuduće – kao što ste to činili u nešto daljnjoj prošlosti – moći tu moju nakanu prepoznati i adekvatno uvažiti u korist općeg dobra, kaže se u pismu biskupa Komarice predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku.

Banjolučka biskupija – Dioecesis Banjalucensis
Izvor: www.ika.hr

#VazmenaSubota Iz Evanđelja po Marku

objavljeno u: Vijesti | 0

#VazmenaSubota
Iz Evanđelja po Marku:
Napokon se ukaza jedanaestorici dok bijahu za stolom. Prekori njihovu nevjeru i okorjelost srca što ne povjerovaše onima koji ga vidješe uskrsla od mrtvih. I reče im: »Pođite po svem svijetu, propovijedajte evanđelje svemu stvorenju.«

http://www.hilp.hr/liturgija-dana/?god=2017&mj=4&dan=22

#Predstavljamo #Kana …

objavljeno u: Vijesti | 0

#Predstavljamo #Kana

Uvodnim tekstom „Uskrsna i poslijeuskrsna kriza” u novom broju kršćanske obiteljske revije „Kana” Josip Grbac postavlja mnoštvo pitanja, te podsjeća kako je „uskrsno i poslijeuskrsno i za Kristove učenike bilo puno nesigurnosti i nedoumica. Postavljali su si pitanja poput onih: je li se isplatilo sve što su s Njim prošli nisu li prevareni zar sve to ipak ne izgleda kao potpuni poraz prijeuskrsnih obećanja? Ako se sve to što se dogodilo istina, što učiniti da i drugi ljudi tu istinu upoznaju i prihvate?” U tom duhu, Grbac dodaje „slična pitanja, možda drukčije formulirana, postavlja si i današnji kršćanin, jer živi u svijetu u kojemu za Boga ima malo mjesta”. Ukazujući na univerzalnost uskrsne poruke, autor ističe kako su trebala ukazanja, Emaus, Tomina nevjera i sumnja, čuda, dar Duha, svjedočenje popraćeno brojnim mučeništvima, da bi uskrsna poruka tek postupno donosila plodove, iako se još uvijek čini da ni izdaleka nije potpuno prihvaćena.
Stjepan Baloban u svojoj kolumni na pitanje „Tko predstavlja Crkvu u javnosti?” upozorava kako su ulogu tumačenja vjerskoga, crkvenoga, pa i teološkoga u civilnim medijima preuzeli gotovo isključivo civilni „novinari specijalisti” za crkvena pitanja u Hrvatskoj. U tom vidu ukazuje na crkvene medije. Prema Balobanom mišljenju, riječ je o golemom potencijalu koji je „barem za sada premalo orijentiran ‘ad extra’ u dijaloškom i crkveno-društvenom smjeru. Nužno je taj potencijal aktivirati za opće dobro Crkve i hrvatskoga društva”.
Teološko promišljanje s temom „Europska unija u očima neeuropskoga pape Franje” potpisuje Tonči Matulić. Autor ističe potrebu stavljanja čovjeka u središte EU-a, solidarnost protiv populizma, te ukazuje na činjenicu da je EU i kulturni, a ne samo ekonomski projekt. Bono Zvonimir Šagi podsjeća na ulogu „Crkve – graditeljice zajedništva”, te u središte stavlja liturgiju.
U ovome broju Kana se spominje sluge Božjega kardinala Franje Kuharića o 15. obljetnici njegove smrti, te donosi naglaske i homilija zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, požeškog biskupa Antuna Škvorčevića i vojnog biskupa u miru Jurja Jezerinca. Tu je i sjećanje na fra Marka Kurolta, kao i prilog u spomen na smrt Petra Zrinskog. Kana se prisjeća i slikarice Slave Raškaj o 140. godišnjici njezinog rođenja.
O prividnoj religioznosti piše Darko Tepert. Autor ukazuje na svetopisamske tekstove u kojima možemo iščitati napetost koja postoji između krive i prave religioznosti. Jedan od takvih tekstova je i onaj o susretu Isusa i Samarijanke. Branko Murić tekstom „Ponovno otkriti Božje riječi” ističe izazove koncilske teologije.
Uz aktualnu situaciju u Hrvatskoj, Tonči Tadić obrađuje političku temu „Što je Rusija Hrvatskoj?”. Na to se „naslanja” i tekst „Utihnuli proroci” Stanka Uršića, dok situaciju na međunarodnoj razini „iz drugoga kuta” tekstom „Voljni povjerovati bilo što” propitkuje Vladimir Pavlinić.
U Kani se može pročitati i putopis iz Rumunjske i Vrgorca, kao i prilog o Uskrsu u Gani, te o „Stazi života” u Pušći.
Na pogled u nebo tekstom „Uskrs – prva nedjelja nakon prvog proljetnog uštapa” potiče Tatjana Kren.
Rubrika „Odgoj za medije” u ovome broju ukazuje na „Smjernice za štetne audiovizualne sadržaje za djecu i mlade” iz pera Rafaela RImića.

Izvor: www.ika.hr

#SHKMVukovar #HKMBerlin …

objavljeno u: Vijesti | 0

#SHKMVukovar #HKMBerlin

Na putu prema Svjetskom danu mladih 2019. u Panami, a ujedno i kao pripremu za SHKM koji će se potkraj mjeseca održati u Vukovaru, mladi Berlinske nadbiskupije sa svojim su berlinskim nadbiskupom mons. dr. Heinerom Kochom i gostom iz Luksemburga, nadbiskupom Jean-Claudeom Hollerichom, razmatrali Papinu poruku za Svjetski dan mladih 2017. Kao i proteklih godina, katoličke misije (župe drugih materinskih jezika) dale su velik doprinos susretu mladih katolika u Berlinu. Ove godine početkom travnja sudjelovalo je oko 700 mladih različitih nacija, među kojima su najbrojniji bili mladi iz Hrvatske katoličke misije Berlin. Na posljednjem pripremnom susretu mladih HK misije za SHKM 2017. rodila se ideja da se s nadbiskupom Kochom snimi videoporuka za susret u Vukovaru. Nadbiskup Koch rado se odazvao tom prijedlogu i protekli je vikend nakon mise s mladima uputio srdačnu videoporuku nade i vjere svima koji će sudjelovati na SHKM-u 2017. u Vukovaru. U poruci nadbiskup Koch naglašava kako Berlin i Vukovar spaja mnogo sličnosti, između ostalog patnja i razaranje, no oba grada uz Božju pomoć koračaju dalje. Mlade nosi golema nada, slična onoj Marijinoj nadi koju je nosila u srcu govoreći: „Velika mi djela učini Svesilni!” Tu nadu poželio je nadbiskup Koch uz poziv i dobrodošlicu svima koje put nanese u Berlin.

Video se može pogledati na linku:
https://drive.google.com/file/d/0BzwlJ_UG1w-VaWx2dXBPVGtIQWc/view?usp=sharing

Izvor: www.ika.hr

#JubilejHIPa #ZnanstvenoStručniSkup …

objavljeno u: Vijesti | 0

#JubilejHIPa #ZnanstvenoStručniSkup

U srijedu, 26. travnja, s početkom u 12.30, u sklopu našega Znanstveno-stručnog skupa predavanje pod nazivom: Društvene mreže u pastoralu iseljenika: primjer Hrvatske katoličke misije u Londonu održat će fra Ljubomir Šimunović i Sandro Barićević.

Gotovo pet desetljeća Hrvatska katolička misija u Londonu svjetionik je hrvatske prisutnosti u Velikoj Britaniji te jamac očuvanja identiteta i veze s Domovinom.
Svjedočimo kako su u suvremenome društvu vjernici suočeni sa izazovom relativiziranja vrijednosti te osjećaju zabrinutost i osamljenost u vlastitome otvorenom življenju vjere.
Stoga smo osjetili potrebu, kroz korištenje društvenih mreža u pastoralu, doći do naših vjernika u zemljopisno raspršenoj i ranjivoj zajednici te prenijeti poruku kako je naša Misija u Londonu sigurna luka u kojoj mogu pronaći zajedništvo, Božju riječ, ohrabrenje, oprost, prijateljstvo te duh življenja autentičnoga katoličanstva.
U ovome radu obrađujemo metodologiju razvoja našega komunikacijskoga ‘Narativa’ te komunikacijske strategije, a koja je utemeljena na istraživanju javnog mnijenja vjernika i dionika. Metodologiju razvoja ‘Narativa’ koristili smo i za razvoj naše Misije u Irskoj.
Nadamo se kako naše iskustvo može barem malo pomoći u promišljanju korištenja društvenih mreža u pastoralu hrvatskih iseljenika i u drugim zemljama.

Fra Ljubomir Šimunović voditelj je Hrvatska katolička misija London, a Sandro Baričević stručnjak za odnose s javnošću i poslovno upravljanje.

#VazmeniPetak Iz Evanđelja po Ivanu

objavljeno u: Vijesti | 0

#VazmeniPetak
Iz Evanđelja po Ivanu:
»Bacite mrežu na desnu stranu lađe i naći ćete.« Baciše oni i više je ne mogoše izvući od mnoštva ribe. Tada onaj učenik kojega je Isus ljubio kaže Petru: »Gospodin je!« Kad je Šimun Petar čuo da je to Gospodin, pripaše si gornju haljinu, jer bijaše gol, te se baci u more. Ostali učenici dođoše s lađicom vukući mrežu s ribom jer ne bijahu daleko od kraja, samo kojih dvjesta lakata.

#SHKMVukovar #Najava …

objavljeno u: Vijesti | 0

#SHKMVukovar #Najava

Program 10. Susreta hrvatske katoličke mladeži

Jubilarni, deseti Susret hrvatske katoličke mladeži održat će se 29. i 30. travnja. Posebnost ovoga Susreta jest da će prvi dan, 29. travnja, mladi biti smješteni u župama domaćinima u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji, gdje će imati priliku sudjelovati u prigodnom programu.
Drugoga dana Susreta, u nedjelju 30. travnja, oko 29.000 prijavljenih sudionika Susreta okupit će se u Gradu heroju Vukovaru na središnjem euharistijskom slavlju. U Vukovaru će ih dočekati domaćini, organizatori Susreta uz đakovačko-osječkog nadbiskupa Đuru Hranića i svećenike Đakovačko-osječke nadbiskupije. Na euharistijskom slavlju sudjelovat će i nad/biskupi i svećenici iz cijele Hrvatske i inozemstva.
Program Susreta započet će molitvom na Memorijalnom groblju odakle će mladi u koloni krenuti prema gradu. Misa je u 11.30 sati, a od 13 sati mladi će imati priliku sudjelovati u programu (radionice, molitve, koncerti, predstave…) i besplatno se voziti autobusima po Vukovaru kako bi vidjeli sve znamenitosti i spomen obilježja. Program završava velikim koncertom u 18 sati na kojem nastupaju Opća opasnost, Alan Hržica, sestre Husar i Božja pobjeda.
Grupe koje žele, a koje su to prethodno najavile, mogu ostati i treći dan, 1. svibnja, a program u ponedjeljak organiziraju sami.

Izvor: www.ika.hr

“Iseljavanje je konstanta novije hrvatske …

objavljeno u: Vijesti | 0

“Iseljavanje je konstanta novije hrvatske povijesti. Nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju, 1. srpnja 2013. godine pojednostavljeno je iseljavanje iz Republike Hrvatske kao i praksa nekadašnjih procedura iseljavanja te stari/novi privlačni i potisni čimbenici pokreću nove emigrantske valove iz Republike Hrvatske prema zemljama Europske Unije. Najvećim dijelom iseljava vitalno, radno aktivno stanovništvo, visokoobrazovani i ljudi sa stručnim kvalifikacijama, koji mogu pronaći posao izvan granica Republike Hrvatske. Za pretpostaviti je da je i dalje visoka nezaposlenost jedna od posljedica iseljavanja koje poprima zabrinjavajuće razmjere. Ljudi iseljavaju zbog osobnih nezadovoljavajućih uvjeta i to u slučajevima kada ili nemaju posao ili ne mogu napredovati, što je uz ostale čimbenike iseljavanja ključan problem za hrvatsko društvo. Gubitak koji donosi permanentno iseljavanje stanovništva za hrvatsko društvo najbolje se može opisati pridjevom nenadoknadiv.”

U srijedu, 26. travnja, s početkom u 15.30, u sklopu našega Znanstveno-stručnog skupa predavanje pod nazivom: “Novi val iseljavanja iz Repbulike Hrvatske” održat će doc. dr. Rebeka Mesarić Žabčić, viša znanstvena suradnica pri Institutu za migracije i narodnosti u Zagrebu.

#ZnanstvenoStrucniSkup #JubilejHIP #Migracije