#PapaFranjo #RadioVatikan …

objavljeno u: Vijesti | 0

#PapaFranjo #RadioVatikan
Papina molitvena nakana za kolovoz: Molimo za umjetnike!

Sveti je Otac molitvenu nakanu za mjesec kolovoz posvetio umjetnicima i stvorenom. Umjetnici izražavaju ljepotu vjere i naviještaju poruku veličanstvenosti Božjeg stvorenja – kazao je papa Franjo u prigodnoj video-poruci te nastavio – stoga, kada se divimo umjetničkom djelu ili čudu prirode, otkrivamo kako nam sve govori o Njemu i Njegovoj ljubavi. Molimo za umjetnike našega vremena da svojom kreativnošću pomognu svima otkrivati ljepotu stvorenja – zaključio je Papa svoju poruku.

#PapaFranjo #RadioVatikan …

objavljeno u: Vijesti | 0

#PapaFranjo #RadioVatikan

Papin tweet posvećen djedovima i bakama

Koliko su u životu obitelji djedovi i bake važni za prenošenje baštine čovječanstva i vjere bitne za svako društvo! – tim je tweetom, objavljenim na 9 jezika na računu @Pontifex, papa Franjo podsjetio cijeli svijet na središnju ulogu starijih osoba. Oni su – prema Papinim riječima – čuvari i zaštita ovoga našeg slaboga i nesigurnoga društva.
Danas se slavi liturgijski spomen svetih Joakima i Ane, Marijinih roditelja i Isusovih djeda i bake, ali za papu Franju djedovi i bake su stalna misao. Nije moguće zaboraviti njegove riječi koje je uputio članovima Nacionalne udruge starijih radnika, s kojima se susreo u listopadu 2015. godine u Vatikanu, u okviru proslave Dana djedova i bakâ.
Starije osobe Crkva gleda s naklonošću, zahvalnošću i velikim poštovanjem – rekao je tada papa Franjo. Vaša je prisutnost važna, jer je vaše iskustvo dragocjeno blago, prijeko potrebno kako bi se na budućnost gledalo s nadom i odgovornošću. Vaša zrelost i mudrost, nakupljene kroz godine, mogu pomoći mladima (…) Starije osobe, naime, svjedoče da se ni u teškim kušnjama ne smije gubiti pouzdanje u Boga i u bolju budućnost. One su poput stabala koja i dalje rađaju plodom; iako pod teretom godinâ, mogu dati svoj poseban prinos za društvo bogato vrijednostima i za potvrđivanje kulture života – kazao je papa Franjo.
Bilo je još mnogo drugih misli i mudrih izrekâ o djedovima i bakama, te općenito o starijim osobama, u ove četiri godine papinstva, tijekom kojih papa Franjo nije skrivao da je ponosan na svoju dob. Na misi slavljenoj u prigodi 25. obljetnice svojega biskupskoga ređenja, pred okupljenim je kardinalima rekao: Netko tko nas ne voli, o nama govori da smo gerontokracija Crkve… to je izrugivanje (…) Mi smo djedovi pozvani sanjati – istaknuo je tada papa Franjo.

http://hr.radiovaticana.va/news/2017/07/26/papin_tweet_posve%C4%87en_djedovima_i_bakama/1327203

#PapaFranjo i društvene mreže

objavljeno u: Vijesti | 0

#PapaFranjo i društvene mreže:
Digitalna mreža može biti mjesto bogato čovječnošću; ona nije mreža žicâ, nego ljudskih bićâ – napisao je papa Franjo u svojoj prvoj poruci za Dan sredstava društvenih komunikacija, nekoliko mjeseci nakon izbora za papu.

http://hr.radiovaticana.va/news/2017/07/15/na_twitter_ra%C4%8Dunu_pape_franje_vi%C5%A1e_od_35_milijuna_pratitelja/1325312

#PapaFranjo #RadioVatikan …

objavljeno u: Vijesti | 0

#PapaFranjo #RadioVatikan
Papina poruka Skupini G20, na zasjedanju u Hamburgu

Povodom zasjedanja skupine G20, u Hamburgu, Sveti Otac je njemačkoj kancelarki, Angeli Merkel, kao i svim članovima skupine G20, šefovima država i vlada, koji se sastaju u Hamburgu, uputio poruku.

* * * * *
Nakon našeg nedavnog sastanka u Vatikanu, a kao odgovor na vaš promišljen zahtjev, želio bih ponuditi neke misli koje, zajedno sa svim pastirima Katoličke crkve, smatram važnim s obzirom na predstojeći sastanak G20, koji će okupiti šefove država i vlada Skupine najvećih svjetskih gospodarstava i najviših tijela Europske unije. Pri tome slijedim tradiciju koju je papa Benedikt XVI. započeo u travnju 2009. povodom londonskog zasjedanja G20. Moj prethodnik Vam je isto tako pisao 2006. godine, kada je Njemačka predsijedala Europskom unijom i Skupinom G8.
Na prvom mjestu, želim izraziti vama i čelnicima okupljenima u Hamburgu moje priznanje za napore kako bi se osigurala stabilnost svjetskog gospodarstva, posebno u pogledu financijskih tržišta, trgovine, fiskalnih problema i, općenitije, inkluzivniji i održivi globalni gospodarski rast (usp. G20 Commitee of Leaders, Hangzhou Summit, 5. rujna 2016.). Kao što je vidljivo iz programa Summita, takvi napori neodvojivi su od potrebe za rješavanjem sukoba koji su u tijeku i globalnoga problema migracija.
U svojoj apostolskoj pobudnici Evangelii Gaudium, programskom dokumentu moga pontifikata, upućenom katoličkim vjernicima, predložio sam četiri načela djelovanja za izgradnju bratskih, pravednih i mirnih društava: vrijeme je veće od prostora; jedinstvo prevladava nad sukobima; stvarnosti su važnije od ideja; a cjelina je veća od dijela. Ove linije djelovanja očito su dio vjekovne mudrosti čitavog čovječanstva; Vjerujem da isto tako mogu poslužiti kao pomoć razmišljanju o susretu u Hamburgu i za procjenu njegova ishoda.

Vrijeme je veće od prostora
Težina, složenost i međusobno povezivanje svjetskih problema je takvo da ne može biti neposrednih i potpuno zadovoljavajućih rješenja. Nažalost, migracijska kriza, koja je neodvojiva od pitanja siromaštva i pogoršana oružanim sukobima, tomu je dokaz. Moguće je, međutim, pokrenuti procese koji mogu ponuditi rješenja koja su progresivna, a ne traumatska i koja mogu dovesti, u relativno kratkom redoslijedu slobodnoga kretanja, i rješavanja osoba koja bi bila u korist sviju.
Ipak, ova napetost između prostora i vremena, između granica i punine, zahtijeva upravo suprotno kretanje u umu vladinih vođa i moćnika. Učinkovito rješenje, nužno raspoređeno tijekom vremena, bit će moguće samo ako je krajnji cilj procesa jasno prisutan pri njegovom planiranju. U mislima i srcima vladinih čelnika, te u svakoj fazi donošenja političkih mjera, postoji potreba apsolutnoga prioriteta siromašnih, izbjeglica, onih koji trpe, izbjeglica i isključenih, bez obzira na njihovu narodnost, rasu, vjeru ili kulturu, te odbacivanje oružanih sukoba.
U ovom trenutku ne mogu ne ouputiti državama i vladama G20 i cijeloj svjetskoj zajednici, srdačan apel zbog tragične situacije u Južnom Sudanu, bazenu Jezera Chad, na rogu Afrikoe i u Jemenu, gdje za oko trideset milijuna ljudi nedostaje hrane i vode potrebnih za preživljavanje. Riješenost da se žurno reagira na te situacije i pruži neposredna potporu tim narodima, bit će znak ozbiljnosti i iskrenosti srednjoročne predanosti reformi svjetskoga gospodarstva i jamstvo njezina čvrstog razvoja.

Jedinstvo prevladava nad sukobom
Povijest čovječanstva, i u našem vremenu, predstavlja nam veliku panoramu aktualnih i potencijalnih sukoba. Rat, međutim, nikada nije rješenje. Kako se približava stogodišnjica Pisma pape Benedikta XV. vođama zaraćenih naroda, osjećam se dužnim zatražiti da svijet zaustavi sve te “beskorisne pokolje”.
Cilj G20 i drugih sličnih godišnjih skupova jest mirno riješiti gospodarske razlike i dogovoriti se oko zajedničkih financijskih i trgovinskih pravila kako bi se omogućio cjeloviti razvoj svega, kako bi se postigla Agenda 2030 i ciljevi održivog razvoja (usp. Priopćenje Hangzhou summita G20).
Ipak, to neće biti moguće osim ukoliko se sve strane ne obvežu na značajno smanjenje razina sukoba, na zaustavljanje sadašnje utrke u naoružanju i na odricanje od izravnog ili neizravnog sudjelovanja u sukobima, kao i da sporazumno iskreno i transparentno razgovaraju o svim međusobnim razlikama. Postoji tragična kontradikcija i nedosljednost u prividnom jedinstvu izraženom na zajedničkim forumima o ekonomskim ili socijalnim pitanjima, te u aktivnom ili pasivnom prihvaćanju oružanih sukoba.

Stvarnosti su važnije od ideja
Sudbonosne ideologije prve polovice dvadesetog stoljeća zamijenile su nove ideologije apsolutne tržišne autonomije i financijske spekulacije (usp. Evangelii Gaudium, 56). U svom tragičnom buđenju, one donose isključenost, otpad, pa čak i smrt. Značajna politička i ekonomska postignuća prošlog stoljeća, s druge strane, uvijek su obilježena čvrstim i razboritim pragmatizmom, vođenim primatom ljudskog bića i pokušajem integriranja i koordinacije različitih i ponekad suprotstavljenih stvarnosti, na temelju poštovanja svakoga građanina. Molim Boga da Hamburški samit bude osvijetljen primjerom onih europskih i svjetskih vođa koji su dosljedno promicali dijalog i tražili zajednička rješenja: Schuman, De Gasperi, Adenauer, Monnet i mnogi drugi.

Cjelina je veća od dijela
Problemi moraju biti riješeni konkretno i s dužnom pozornošću, usmjerenom na njihovu specifičnost, ali takva rješenja, kako bi bila trajna, ne mogu zanemariti širu viziju. Isto tako, moraju razmotriti eventualne posljedice na sve zemlje i na njihove građane, uz poštovanje gledišta i mišljenja tih potonjih. Ovdje bih ponovio upozorenje Benedikta XVI. Koje je uputio Londonskom Summitu G20, 2009. godine.
Iako je razumno da se summiti G20 ograniče na mali broj zemalja koje predstavljaju 90% svjetske proizvodnje bogatstava i usluga, ta situacija sudionike potaknuti mora na duboko razmišljanje. Te države i pojedinci čiji je glas najslabiji na svjetskoj političkoj sceni, upravo su oni koji najviše trpe od štetnih posljedica gospodarskih kriza, za koje nemaju nikakvu odgovornost.
Ova velika većina, koja u ekonomskom smislu broji samo 10% cjeline, dio je čovječanstva koji ima najveći mogući doprinos napretku sviju. Slijedom toga, potrebno se stalno pozivati ​​na Ujedinjene narode, na njihove programe i pridružene agencije i regionalne organizacije da poštuju i cijene međunarodne sporazume i da nastave promicati multilateralni pristup, kako bi rješenja mogla uistinu biti univerzalna i trajna, na dobro sviju (usp. Benedikt XVI., Pismo časnom Gordonu Brownu, 30. ožujka 2009.).
Nudim ove misli kao doprinos radu G20, s povjerenjem u duh odgovorne solidarnosti koji vodi sve sudionike. Zazivam Božji blagoslov na Hamburški summit i na sve napore međunarodne zajednice da oblikuje novo razdoblje razvoja koji je inovativan, međusobno povezan, održiv, ekološki osviješten i uključuje sve narode i sve pojedince (usp. Communiqué of the G20 Hangzhou Summit ).
Koristim ovu prigodu da Vas uvjerim u svoje visoko uvažavanje i povjerenje.

#PapaFranjo #Duhovi #RadioVatikan …

objavljeno u: Vijesti | 0

#PapaFranjo #Duhovi #RadioVatikan
U čitanjima na svetkovinu Duhova nam se predstavljaju dvije novosti: u prvom čitanju Duh Sveti od učenika čini novi narod, a u evanđelju u učenicima stvara novo srce – istaknuo je papa Franjo na misi na Trgu svetoga Petra povodom svetkovine Pedesetnice. Duh Sveti od apostola čini novi Božji narod koji je Crkva – kazao je Papa – Svakom od njih daje dar i okuplja sve u jedinstvo u kojem je različitost sačuvana, a da pritom nije izgubljeno jedinstvo.
Jedinstvo i različitost nisu samo jedno pokraj drugog, nego slijede jedno drugo – rekao je Sveti Otac. Duh najprije domišljato i neočekivano stvara različitost: tȁ u svako doba dopušta da cvjetaju nove i raznolike karizme. Ali taj isti Duh tvori i jedinstvo: povezuje, okuplja, ponovno uspostavlja sklad. To jedinstvo nije jednoličnost, nego je „jedinstvo u različitosti“ – naglasio je papa Franjo.

http://hr.radiovaticana.va/news/2017/06/04/papa_na_pedesetnicu_duh_sveti_tvori_jedinstvo_u_razli%C4%8Ditosti/1316884

#PapaFranjo …

objavljeno u: Vijesti | 0

#PapaFranjo
Sveti Otac je podsjetio kako se danas obilježava #SvjetskiDanDruštvenogPriopćavanja, na temu: „Ne boj se jer ja sam s tobom“ (Izaija 43,5). Sredstva društvenoga priopćavanja nude mogućnost međusobne razmjene informacija te brzog i kapilarnog širenja vijesti. One mogu biti lijepe ili ružne, istinite ili lažne – kazao je – „Molimo da priopćavanje, u svakom svom obliku, bude učinkovito i izgrađujuće i u službi istine, odbijajući predrasude, a šireći nadu i pouzdanje, u našem vremenu“.

Cijeli Papin nagovor uz današnji Regina Coeli pročitajte na: http://hr.radiovaticana.va/news/2017/05/28/papa_crkva_postoji_radi_navije%C5%A1tanja_evan%C4%91elja_/1315350

#Fatima #RadioVatikan …

objavljeno u: Vijesti | 0

#Fatima #RadioVatikan
#PapaFranjo je jučer u Fatimi, na proslavi 100. obljetnice fatimskih ukazanja, predvodio obred kanonizacije dvoje djece pastira: Franje i Jacinte Marto te je i predslavio svetu misu. U svojoj je propovijedi kazao kako Gospa nije došla ovdje da bismo je mogli vidjeti. Za to ćemo imati svu vječnost ako, se spasimo.
Gospa nam je unaprijed navijestila i upozorila nas na bezbožan način života koji Boga profanira, u njegovim stvorenjima. Takav život – često predložen i nametnut – riskira završiti u paklu. Marija nas je došla podsjetiti da u nama prebiva Božja svjetlost i štiti nas, jer – kako smo čuli u prvom čitanju, “Njezino dijete bi uzeto k Bogu” (Otk 12,5). Prema Lucijinu pripovijedanju, troje je izabrane djece bilo okruženo Božjom svjetlošću koja je zračila iz Gospe. Obložila ih je plaštem svjetlosti koju joj je dao Bog – kazao je Sveti Otac.

Više na: http://hr.radiovaticana.va/news/2017/05/13/fatima_misa_s_kanonizacijom_franje_i_jacinte_marto/1312089

#PapaFranjo u Egiptu …

objavljeno u: Vijesti | 0

#PapaFranjo u Egiptu

Ne bojte se otvoriti srce svjetlu Uskrsloga; ne bojte se ljubiti sve – i prijatelje i neprijatelje – jer u življenoj ljubavi, krije se snaga i blago onoga koji vjeruje – potaknuo je Papa u propovijedi na misi slavljenoj na Stadionu, u Kairu.
U propovijedi je rekao kako se Isus približava učenicima, idući njihovim putem kako bi spoznali da je on «Put, Istina i Život». Kad pomrča ljudska nada, započinje sjati ona nebeska: «Što je nemoguće ljudima, moguće je Bogu». Kada čovjek dodirne dno svojih promašaja i nesposobnosti; kada sa sebe svuče iluziju da je bolji od drugih, iluziju samodostatnosti, iluziju da je u centru svijeta, tada Bog pruža svoju ruku i njegovu noć pretvara u zoru, žalost u radost; smrt u uskrsnuće, a uzmicanje, u povratak u Jeruzalem, u život i pobjedu križa – kazao je Sveti Otac.
Susret s uskrslim Isusom, promijenio je život dvojice učenika jer taj susret mijenja svaki život, a svaku neplodnost čini plodnom. Isus iščezava pred njihovim očima kako bi nas poučio da ga ne možemo zadržati u njegovoj povijesnoj vidljivosti nego Crkva treba znati i vjerovati da je On živ; da je s njom te nju samu oživljuje u Euharistiji, po Pismima i Sakramentima. Učenici iz Emausa su to shvatili i vratili se u Jeruzalem kako bi s drugima podijelili svoje iskustvo – kazao je Sveti Otac.
Istinska vjera čini da više ljubimo; da smo milosrdniji, iskreniji i ljudskiji. Oživljava srce kako bi ga pobudila na besplatnu ljubav, bez razlika i prednosti; Istinska vjera čini da u drugome ne vidimo neprijatelja kojega treba pobijediti, nego brata kojega treba voljeti, služiti mu i pomoći.
Istinska vjera nas vodi širenju, obrani i življenju kulture susreta, dijaloga, poštovanja i bratstva; Dovodi nas do hrabrosti da oprostimo uvrjeditelju, da palome pružimo ruku; da zaodjenemo gologa, nahranimo gladnoga, posjetimo utamničenoga i pomognemo siroti; da napojimo žednog i u pomoć pritečemo starom i potrebitom – objasnio je Papa.
Što više rastemo u vjeri i spoznaji, više napredujemo u poniznosti i svjesnosti svoje malenosti – rekao je papa Franjo te dodao kako je Bogu mila samo ona vjera koja se ispovijeda životom, a jedini ‘ekstremizam’ koji je vjernicima dopušten, jest ‘ekstremizam ljubavi’. Bilo kakav drugi ekstremizam, ne dolazi od Boga niti mu se sviđa.
Sveti Otac je ohrabrio okupljene vjernike i potaknuo ih da se poput učenika iz Emausa, vrate svom Jeruzalemu, svojoj svakodnevici, puni radosti i odvažnosti vjere. «Ne bojte se otvoriti svoje srce svjetlu Uskrsloga i dopustite mu da promijeni vašu nesigurnost u pozitivnu snagu za vas same i za druge. Ne bojte se sve ljubiti – i prijatelje i neprijatelje – jer u življenoj ljubavi krije se snaga i blago onoga koji vjeruje» – kazao je papa Franjo.
Zaključujući propovijed, Papa poželio da Sveta Obitelj, koja je živjela u Egiptu, prosvijetli srca i blagoslove vjernike i ‘dragi Egipat’ koji je prihvatio propovijedanje svetog Marka i iznjedrio tolike mučenike i svete.

#Uskrs #PapaFranjo …

objavljeno u: Vijesti | 0

#Uskrs #PapaFranjo

Poruka Urbi et orbi Svetoga Oca Franje

Draga braćo i sestre, sretan Uskrs!

Danas u cijelom svijetu Crkva ponavlja navještaj prvih učenikâ ispunjen čuđenjem: “Uskrsnu Isus doista!” – “Uskrsnu kako je rekao!”
Drevni blagdan Pashe, spomen oslobođenja židovskog naroda iz ropstva, dostiže ovdje svoje ispunjenje: svojim uskrsnućem Isus Krist nas je oslobodio od ropstva grijeha i smrti i otvorio nam prolaz u život vječni.
Svi mi, kad pustimo grijehu da ovlada nama, gubimo pravi put i lutamo poput izgubljenih ovaca. Ali sâm Bog, naš Pastir, je došao potražiti nas i, da bi nas spasio, ponizio se sve do poniženja križa. Danas možemo svečano proglasiti: “Uskrsnu Pastir dobri koji život svoj položi za ovce svoje. Aleluja!” (Rimski misal, Četvrta vazmena nedjelja, Pričesna pjesma).
Kroz povijest, Uskrsli Pastir ne umara se tražiti nas, svoju braću koji lutaju pustinjama svijeta. Znakovima Muke – ranama svoje milosrdne ljubavi – privlači nas na svoj put, put života. I danas on uzima na svoja ramena toliku našu braću i sestru ophrvanu zlom u njegovim različitim oblicima.
Uskrsli Pastir ide tražiti one koji su se izgubili u labirintima samoće i marginaliziranosti; ide im ususret po braći i sestrama koji se znaju približiti s poštivanjem i nježnošću i pomažu tim osobama čuti njegov glas, glas koji se ne može zaboraviti, koji ih podsjeća na prijateljstvo s Bogom.
Uzima na svoja ramena one koji su žrtve drevnih i novih ropstava: neljudskih poslova, nezakonitih trgovina, izrabljivanja i diskriminacije, teških ovisnosti. Uzima na svoja ramena djecu i mlade kojima je izrabljivanjem oduzeta bezbrižnost; i one čije je srce ranjeno nasiljima kojima su izloženi unutar četiri zida vlastitoga doma.
Uskrsli Pastir postaje suputnik onih koji su prisiljeni napustiti svoju domovinu zbog oružanih sukoba, terorističkih napada, gladi, tlačiteljskih režima. Tim prisilnim migrantima On daje susresti braću pod svakim nebom, da bi dijelio kruh i nadu na zajedničkom putu.

Neka u složenim i katkad dramatičnim zbivanjima narodâ Uskrsli Gospodin vodi korake onih koji traže pravednost i mir i dadne vođama narodâ hrabrosti da izbjegavaju širiti sukobe i zaustavljaju trgovinu oružjem.
Neka u ovim vremenima na osobit način potpomogne napore onih koji se aktivno zalažu da donesu utjehu i potporu civilnom stanovništvu Sirije, ljubljene i izmučene Sirije, žrtvi rata koji ne prestaje širiti užas i smrt. Baš jučer se dogodio posljednji podmukli napad na izbjeglice koje su bile u bijegu u kojem je poginulo i ranjeno mnogo osoba. Neka podari mir cijelom Bliskom istoku, u prvom redu Svetoj zemlji, kao i Iraku i Jemenu.
Neka blizinu Dobrog Pastira osjete narodi Južnog Sudana, Sudana, Somalije i Demokratske Republike Kongo, koji trpe zbog neprekidnih sukoba, koje dodatno pogoršava preteška glad koja pogađa neke dijelove Afrike.
Neka uskrsli Isus podupre napore onih koji, napose u Latinskoj Americi, ulažu napore da se osigura opće dobro društava, katkad označenih političkim i društvenim napetostima koje su u nekim slučajevima prerasli u nasilje. Neka se u tim društvima grade mostovi dijaloga, ustraje u borbi protiv rane korupcije i traže ispravna miroljubiva rješenja sporova, za napredak i jačanje demokratskih institucija, u punom poštivanju pravne države.
Neka Dobri Pastir bude na pomoć Ukrajini, koja i dalje trpi krvavi sukob, da ponovno pronađe sklad i neka prati inicijative koje imaju za cilj ublažiti drame onih koji trpe njegove posljedice.
Neka uskrsli Gospodin, koji ne prestaje ispunjavati europski kontinent svojim blagoslovom, dadne nadu onima koji prolaze kroz trenutke krize i teškoće, osobito zbog velike nezaposlenosti, kojom su posebno pogođeni mladi.
Draga braćo i sestre, ove godine kao kršćani svih vjeroispovijesti slavimo zajedno Uskrs. Tako u svim dijelovima kugle zemaljske jednim glasom odzvanja najljepši navještaj: “Uskrsnu Isus doista! Uskrsnu kako je rekao!” Neka On, koji je pobijedio tmine grijeha i smrti, udijeli mir našim danima.
Sretan Uskrs!

Izvor: www.ika.hr

#Uskrs #PapaFranjo …

objavljeno u: Vijesti | 0

#Uskrs #PapaFranjo

Krist je živ, i želi uskrsnuti u licima koja su zaboravila nadu

Bol i licâ prekrivena suzama Marije Magdalene i druge Marije, koje su išle pogledati Isusov grob, su bol i licâ svih koji poznaju nepravdu – rekao je papa Franjo u propovijedi tijekom Vazmenoga bdijenja u Varikanskoj bazilici, govoreći o žalosti ženâ zbog smrti Gospodina, koji svojim uskrsnućem ljudima daruje novu nadu.
U njima vidimo i licâ onih koji iskušavaju prezir jer su doseljenici, bez domovine, bez doma, bez obitelji; – dodao je Sveti Otac – licâ onih čiji pogled odražava samoću i napuštenost zbog toga što njihove ruke imaju previše borâ. Njihova lica odražavaju licâ ženâ, majkî koje žale vidjevši da životi njihove djece ostaju zatrpani pod teretom korupcije koja oduzima pravâ i uništava težnje; pod svakodnevnim samoljubljem koje razapinje i pokapa nadu mnogih; pod uzaludnom birokracijom koja priječi i ne dopušta da se stvari promijene. U svojoj boli, one imaju lice svih onih koji, idući gradom, vide razapeto dostojanstvo – istaknuo je papa Franjo.
U licima dviju žena pred grobom, koje ne mogu prihvatiti da sve treba tako završiti, nalaze se brojna lica – rekao je Sveti Otac te dodao – možda čak i moje i tvoje. Poput njih i mi se možemo osjetiti potaknuti na hod, i ne pomiriti se s činjenicom da sve ima tako završiti. Ali, i naša lica govore o ranama, o brojnim nevjericama, našima, kao i drugih; govore o brojnim pokušajima i izgubljenim bitkama – primijetio je Papa te upozorio – Međutim, iako naše srce zna da sve može biti drugačije, mi se, gotovo i ne primjećujući, možemo naviknuti na život s grobom, na život s frustracijom.
Više na: http://hr.radiovaticana.va/news/2017/04/15/krist_je_%C5%BEiv,_%C5%BEeli_uskrsnuti_u_licima_koja_su_zaboravila_nadu/1306083

1 2