Ljeto u Domovini
Ljeto u Domovini: Sjeverni Velebit
Sjeverni Velebit, hrvatski nacionalni park, proglašen je 9. lipnja 1999. godine. Raznovrsnost krških fenomena te biljnoga i životinjskoga svijeta samo su dio posebne slike ove prirodne cjeline. Unutar parka nalaze se strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, Lukina jama – jedna od najdubljih jama na svijetu (otkrivena 1999.), botanički rezervat “Visibaba” s nalazištem endemične hrvatske sibireje, šumski rezervat Borov vrh, botanički rezervat Zavižan-Balinovac-Velika kosa te glasoviti Velebitski botanički vrt. Na krajnjem jugu se nalazi posebni rezervat šumske vegetacije Štirovača.
Park je ispresijecan brojnim planinarskim stazama, od kojih je najpoznatija Premužićeva staza. Staza je dugačka 57 km, a prvih 16 km (8-9 sati hoda) prolazi područjem NP Sjeverni Velebit. Uobičajeni smjer kretanja je sa sjevera, od Planinarskog doma Zavižan (1594 m), preko prijevoja Veliki Alan (1412 m) do Oštarijskih vrata (927 m).
Staza je odlično obilježena i ugodna za pješačenje, a kako nema velikih uspona njome mogu proći i ljudi nenavikli na planinarenje. Ipak, valja imati na umu da je to planinarska staza i da na njen obilazak svakako valja polaziti uz odgovarajuću pripremu, opremu i opskrbu (pojedine dionice traju i po šest sati hoda). Nije građena pomoću betona, cementa i suvremenih strojeva, već je primijenjena tehnika suhozidne gradnje koju su s koljena na koljeno prenosili stanovnici velebitskog podgorja.
#LjetouDomovini
Donosimo na njemačkom jeziku još jedan odjek …
Donosimo na njemačkom jeziku još jedan odjek nedavnoga hrvatskog hodočašća u Altöting:
Maria: Vielfache Mutter – Wallfahrt der Kroatisch-Katholischen Mission Regensburg
Der letzte Juni-Sonntag stand wieder im Zeichen der in Bayern lebenden Kroaten. Die Kroatisch-Katholische Mission Regensburg unter Leitung von Pfr. Josip Antonac hatte am 25. Juni zur Nationalwallfahrt nach Altötting eingeladen und viele waren gekommen, besonders junge Familien mit ihren Kindern. Den Festgottesdienst in der Basilika, gestaltete der eigene Chor mit Instrumentalgruppe. Eine Trachtengruppe aus München schwang die kroatische und bayerische Fahne und bahnte der Geistlichkeit mit dem Hauptzelebranten Erzbischof Dr. Nikola Eterovic, dem Apostolischen Nuntius in Berlin, den Weg zum Altarraum. In der kroatischen Landessprache richtete Eterovic dann die Predigt an seine Landsleute. Dabei betonte er die Bedeutung des Marienwallfahrtsortes Altötting. Maria sei uns vielfach zur Mutter geschenkt worden, die wir in besonderer Weise verehrten: als Mutter Gottes, als unsere irdische und himmlische Mutter und als Mutter der Kirche und der ganzen Christenheit. Am Nachmittag wurde der Wallfahrtstag mit einer Andacht in der Basilika beschlossen. Nuntius Eterovic hatte am Sonntag persönlich Grund bei der Gnadenmutter in Altötting Dank zu sagen: für sein 40-jähriges Priesterjubiläum, das er am darauffolgenden Tag, 26. Juni, begehen konnte.
Text und Fotos: Roswitha Dorfner
http://www.liebfrauenbote.de/home/ausgaben/2017/juli/ausgabe-27/mosaike-aus-der-wallfahrt/
Još jedna preporuka za dobro ljetno štivo
Još jedna preporuka za dobro ljetno štivo:
Ljetni dvobroj Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije i Srijemske biskupije
Đakovo, (IKA/TU) – Bogat ljetni dvobroj Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije i Srijemske biskupije obrađuje različite teme te obuhvaća 168 stranica. Urednik Boris Vulić u svom je uvodniku izdvojio citate prijašnjih uvodnika mons. dr. Marina Srakića, nadbiskupa u miru, u kojima govori: „O mladim misama”, „O koncelebraciji”; „Uskratiti sprovod?”; „O Časoslovu”; „O intelektualnoj krizi”… U svom uvodniku mons. Đuro Hranić piše na temu Nedostatak crkvenosti u rastućoj plimi duhovnosti, a ostali autori su: Ivica Raguž (Svećenici i nevidljivo pijanstvo); Edvard Punda (O materijalnom u svećeničkom životu); Ivica Žižić (Čovjek i obred u doba svjetovnosti); Marijo Buljević (Jesam jer jesmo); Luka Marijanović (Hodočašće u svjetlu Svetog pisma); Ivan Milotić (Radni odnos i kanonski mandat u RH); s. Monika Havliček (Karmelićanke Božanskog Srca Isusova u Slavonskom Brodu).
Radosti i razočaranje u svećeničkom životu tema je kolumne za svećenike „Pogled odozdo” Davora Vukovića; Ivica Raguž u rubrici Bit katolicizma promišlja na temu Muško i žensko, Zvonko Pažin u Liturgijskim zborovanjima iz službi i redova u Crkvi izdvaja egzorcistat, Robert Farkaš pripremio je homilije; Josip Filipović euharistijsko klanjanje i predstavljanje Župe Snježne Gospe u Harkanovcima. Glazbenu građu priredio je Dejan Bubalo (Zdravo, Gospo draga), a Ivana Stvorić piše na temu Posljedice rastave i razvoda braka roditelja na psihosocijalni razvoj djece.
Vjeronauk i „preslagivanje” naslov je kolumne za vjeroučitelje Miroslava Ćolića, s. Meri Gotovac piše o Dječjem ljetu, a Željko Filajdić predstavlja knjige: Ivica Raguž – Šimo Šokčević (ur.), O Božjem milosrđu; Zlata Živaković-Kerže Svaštice iz staroga Osijeka te izdanja Pavla Crnjca Don Bosco – prijatelj mladih, Štovanje Marije Pomoćnice i Oteto djetinjstvo.
U informativnom dijelu predstavljeni su ovogodišnji mladomisnici, donosi se raspored hodočašća u marijanska svetišta, najavljuje Teološko-pastoralni seminar za svećenike, predstavlja prvu diplomanticu Centra za zaštitu djece u Rimu te donose izvješća o različitim događanjima u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji i Srijemskoj biskupiji. Omot dvobroja donosi vijesti o konstituirajućoj sjednici HAZU-a u Đakovu te ovogodišnjem prezbiterskom ređenju i proslavi nebeskih zaštitnika grada Đakova. Na posljednjoj stranici nadbiskup Marin Srakić piše o kipu Gospe Fatimske u Ivanovcima, župa Harkanovci.
Ljeto u Domovini
Ljeto u Domovini: Krka
Krka je sedmi nacionalni park u Hrvatskoj poznat po velikom broju jezera i slapova. Dobio je ime po rijeci Krki koja je dio parka. Nacionalni park je lociran u središnjoj Dalmaciji nizvodno od Miljevaca, a samo par kilometara sjeveroistočno od grada Šibenika. Obuhvaća područje uz rijeku Krku koja izvire u podnožju planine Dinare kod Knina, teče kroz kanjon dug 75 km, protječe kroz Prokljansko jezero, te utječe u Šibenski zaljev.
Skradinski buk je posljednja, sedma i najduža sedrena barijera na rijeci Krki i jedna od najpoznatijih prirodnih ljepota Hrvatske. Također je i najveće sedreno slapište Europe. Još 1895. godine napravljen je zahvat vode za hidroelektranu “Jaruga”.
Malo je poznato da je Jaruga druga najstarija hidroelektrana u svijetu i prva u Europi. Sagrađena je 28. kolovoza 1895., samo tri dana nakon prve svjetske hidroelektrane na slapovima Niagare.
#Ljeto u Domovini
#PapaFranjo #RadioVatikan …
#PapaFranjo #RadioVatikan
Papina poruka Skupini G20, na zasjedanju u Hamburgu
Povodom zasjedanja skupine G20, u Hamburgu, Sveti Otac je njemačkoj kancelarki, Angeli Merkel, kao i svim članovima skupine G20, šefovima država i vlada, koji se sastaju u Hamburgu, uputio poruku.
* * * * *
Nakon našeg nedavnog sastanka u Vatikanu, a kao odgovor na vaš promišljen zahtjev, želio bih ponuditi neke misli koje, zajedno sa svim pastirima Katoličke crkve, smatram važnim s obzirom na predstojeći sastanak G20, koji će okupiti šefove država i vlada Skupine najvećih svjetskih gospodarstava i najviših tijela Europske unije. Pri tome slijedim tradiciju koju je papa Benedikt XVI. započeo u travnju 2009. povodom londonskog zasjedanja G20. Moj prethodnik Vam je isto tako pisao 2006. godine, kada je Njemačka predsijedala Europskom unijom i Skupinom G8.
Na prvom mjestu, želim izraziti vama i čelnicima okupljenima u Hamburgu moje priznanje za napore kako bi se osigurala stabilnost svjetskog gospodarstva, posebno u pogledu financijskih tržišta, trgovine, fiskalnih problema i, općenitije, inkluzivniji i održivi globalni gospodarski rast (usp. G20 Commitee of Leaders, Hangzhou Summit, 5. rujna 2016.). Kao što je vidljivo iz programa Summita, takvi napori neodvojivi su od potrebe za rješavanjem sukoba koji su u tijeku i globalnoga problema migracija.
U svojoj apostolskoj pobudnici Evangelii Gaudium, programskom dokumentu moga pontifikata, upućenom katoličkim vjernicima, predložio sam četiri načela djelovanja za izgradnju bratskih, pravednih i mirnih društava: vrijeme je veće od prostora; jedinstvo prevladava nad sukobima; stvarnosti su važnije od ideja; a cjelina je veća od dijela. Ove linije djelovanja očito su dio vjekovne mudrosti čitavog čovječanstva; Vjerujem da isto tako mogu poslužiti kao pomoć razmišljanju o susretu u Hamburgu i za procjenu njegova ishoda.
Vrijeme je veće od prostora
Težina, složenost i međusobno povezivanje svjetskih problema je takvo da ne može biti neposrednih i potpuno zadovoljavajućih rješenja. Nažalost, migracijska kriza, koja je neodvojiva od pitanja siromaštva i pogoršana oružanim sukobima, tomu je dokaz. Moguće je, međutim, pokrenuti procese koji mogu ponuditi rješenja koja su progresivna, a ne traumatska i koja mogu dovesti, u relativno kratkom redoslijedu slobodnoga kretanja, i rješavanja osoba koja bi bila u korist sviju.
Ipak, ova napetost između prostora i vremena, između granica i punine, zahtijeva upravo suprotno kretanje u umu vladinih vođa i moćnika. Učinkovito rješenje, nužno raspoređeno tijekom vremena, bit će moguće samo ako je krajnji cilj procesa jasno prisutan pri njegovom planiranju. U mislima i srcima vladinih čelnika, te u svakoj fazi donošenja političkih mjera, postoji potreba apsolutnoga prioriteta siromašnih, izbjeglica, onih koji trpe, izbjeglica i isključenih, bez obzira na njihovu narodnost, rasu, vjeru ili kulturu, te odbacivanje oružanih sukoba.
U ovom trenutku ne mogu ne ouputiti državama i vladama G20 i cijeloj svjetskoj zajednici, srdačan apel zbog tragične situacije u Južnom Sudanu, bazenu Jezera Chad, na rogu Afrikoe i u Jemenu, gdje za oko trideset milijuna ljudi nedostaje hrane i vode potrebnih za preživljavanje. Riješenost da se žurno reagira na te situacije i pruži neposredna potporu tim narodima, bit će znak ozbiljnosti i iskrenosti srednjoročne predanosti reformi svjetskoga gospodarstva i jamstvo njezina čvrstog razvoja.
Jedinstvo prevladava nad sukobom
Povijest čovječanstva, i u našem vremenu, predstavlja nam veliku panoramu aktualnih i potencijalnih sukoba. Rat, međutim, nikada nije rješenje. Kako se približava stogodišnjica Pisma pape Benedikta XV. vođama zaraćenih naroda, osjećam se dužnim zatražiti da svijet zaustavi sve te “beskorisne pokolje”.
Cilj G20 i drugih sličnih godišnjih skupova jest mirno riješiti gospodarske razlike i dogovoriti se oko zajedničkih financijskih i trgovinskih pravila kako bi se omogućio cjeloviti razvoj svega, kako bi se postigla Agenda 2030 i ciljevi održivog razvoja (usp. Priopćenje Hangzhou summita G20).
Ipak, to neće biti moguće osim ukoliko se sve strane ne obvežu na značajno smanjenje razina sukoba, na zaustavljanje sadašnje utrke u naoružanju i na odricanje od izravnog ili neizravnog sudjelovanja u sukobima, kao i da sporazumno iskreno i transparentno razgovaraju o svim međusobnim razlikama. Postoji tragična kontradikcija i nedosljednost u prividnom jedinstvu izraženom na zajedničkim forumima o ekonomskim ili socijalnim pitanjima, te u aktivnom ili pasivnom prihvaćanju oružanih sukoba.
Stvarnosti su važnije od ideja
Sudbonosne ideologije prve polovice dvadesetog stoljeća zamijenile su nove ideologije apsolutne tržišne autonomije i financijske spekulacije (usp. Evangelii Gaudium, 56). U svom tragičnom buđenju, one donose isključenost, otpad, pa čak i smrt. Značajna politička i ekonomska postignuća prošlog stoljeća, s druge strane, uvijek su obilježena čvrstim i razboritim pragmatizmom, vođenim primatom ljudskog bića i pokušajem integriranja i koordinacije različitih i ponekad suprotstavljenih stvarnosti, na temelju poštovanja svakoga građanina. Molim Boga da Hamburški samit bude osvijetljen primjerom onih europskih i svjetskih vođa koji su dosljedno promicali dijalog i tražili zajednička rješenja: Schuman, De Gasperi, Adenauer, Monnet i mnogi drugi.
Cjelina je veća od dijela
Problemi moraju biti riješeni konkretno i s dužnom pozornošću, usmjerenom na njihovu specifičnost, ali takva rješenja, kako bi bila trajna, ne mogu zanemariti širu viziju. Isto tako, moraju razmotriti eventualne posljedice na sve zemlje i na njihove građane, uz poštovanje gledišta i mišljenja tih potonjih. Ovdje bih ponovio upozorenje Benedikta XVI. Koje je uputio Londonskom Summitu G20, 2009. godine.
Iako je razumno da se summiti G20 ograniče na mali broj zemalja koje predstavljaju 90% svjetske proizvodnje bogatstava i usluga, ta situacija sudionike potaknuti mora na duboko razmišljanje. Te države i pojedinci čiji je glas najslabiji na svjetskoj političkoj sceni, upravo su oni koji najviše trpe od štetnih posljedica gospodarskih kriza, za koje nemaju nikakvu odgovornost.
Ova velika većina, koja u ekonomskom smislu broji samo 10% cjeline, dio je čovječanstva koji ima najveći mogući doprinos napretku sviju. Slijedom toga, potrebno se stalno pozivati na Ujedinjene narode, na njihove programe i pridružene agencije i regionalne organizacije da poštuju i cijene međunarodne sporazume i da nastave promicati multilateralni pristup, kako bi rješenja mogla uistinu biti univerzalna i trajna, na dobro sviju (usp. Benedikt XVI., Pismo časnom Gordonu Brownu, 30. ožujka 2009.).
Nudim ove misli kao doprinos radu G20, s povjerenjem u duh odgovorne solidarnosti koji vodi sve sudionike. Zazivam Božji blagoslov na Hamburški summit i na sve napore međunarodne zajednice da oblikuje novo razdoblje razvoja koji je inovativan, međusobno povezan, održiv, ekološki osviješten i uključuje sve narode i sve pojedince (usp. Communiqué of the G20 Hangzhou Summit ).
Koristim ovu prigodu da Vas uvjerim u svoje visoko uvažavanje i povjerenje.
Preporučujemo dobro ljetno štivo
Preporučujemo dobro ljetno štivo:
Ljetni dvobroj Veritasa
Zagreb, (IKA) – Novi dvobroj Veritasa, Glasnika sv. Antuna Padovanskoga, u središtu ima temu odmora. U uvodniku urednik Josip Blažević temeljem zgoda iz života potiče čitatelje da ljeto iskoriste kako bi se obogatili „većom međusobnom pažnjom, da se vježbamo slušati očima, gledati ušima, oštriti sva osjetila, zapaziti da ne živimo pokraj bandera, nego pokraj živih ljudi željnih da im sitnim znakovima pažnje, pokretom, dodirom, pogledom, pokažemo da nisu tek naše bandere”.
Uz temu broja Veritas donosi opširan prilog o tajnama krstarenja kruzerom. Prilika je to upoznati se s „tajnama” koje mogu pridonijeti da ovakav vid odmora bude ugodan. Svoja iskustva s čitateljima dijele i dva člana posade jednoga kruzera, a tu je i razgovor s turističkim vodičem Ivanom Kešinom koji posljednjih deset godina vodi skupine na krstarenja. Zanimljivi su njegovi dojmovi o slavlju pojedinih blagdana na kruzeru, te podatak da su pojedine kompanije na kruzerima počele uređivati kapelice.
U rubrici „Crtice iz obiteljskog života” Krešimir Miletić piše o „Kršćanskoj obitelji na godišnjem odmoru”. Veritas donosi i opširnu reportažu u rijeci i slici o hodočašću Nacionalnog centra Vojske Bezgrešne i Veritasa u Fatimu i Lurd. Svećenički Marijanski pokret čitateljima predstavlja Tanja Popec.
Osobama koje su se na razne načine našle na njegovu putu, u rubrici „Kamen po kamen” nazivajući ih „Božjim prijateljima” piše Nikola Kuzmičić. Nastavljajući niz o euharistijskim čudima, Zvonimir Pervan piše o čudu u gradu Tixtla u Meksiku koje je mjesni biskup priznao 2013. godine. „Poraženi očaj” naslov je novoga teksta iz rubrike „kreposti” Ljudevita Maračića, dok Mara Čović posvjećuje snagu riječi „mi”.
Oženjene svece, bračni par sveti Loiusa i Marie-Zelie Martin, roditelje svete Male Terezije, predstavlja Marijan Križić. Uz 500 godina reformacije Juraj Kolarić piše o životu Martina Luthera u samostanu, a Robert Žiga potpisuje tekst „Tajna protestantskog poznavanja Biblije”. „Crvene nosove” ili „Klaune doktore” u ovome broju predstavlja Zvonimir Pervan.
Ljeto u Domovini
Ljeto u Domovini: Kornati
Nacionalni park Kornati čini veći dio grupe otoka Kornati u hrvatskom dijelu Jadrana u srednjoj Dalmaciji, zapadno od Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji.
Nacionalnim parkom je proglašen 1980. i tada je stavljen pod zaštitu. Sastoji se od 89 otoka, otočića i hridi. Od površine parka, samo oko 1/4 je kopno, dok je preostali dio morski ekosustav.
Obiluje prirodnim i kulturnim posebnostima. Okomite litice, “krune” kornatskih otoka, okrenute prema otvorenom moru najpopularniji su fenomen ovoga parka. One su i staništa rijetkih vrsta. Na otocima se nalazi i malena crkva Gospe od Tarca, tipa ruralne kasnoromaničke crkve, sagrađena na mjestu starokršćanske bazilike i izgrađena najvjerojatnije od ostataka te starije crkve.
Osim raznih izleta, kupanja u kristalno čistom i toplom moru te pješačenja po otočju, moguće je organizirano ronjenje te promatranje bogatog svijeta kornatskog podmorja.
#LjetouDomovini
Dvobroj „Žive zajednice“ za srpanj i kolovoz …
Dvobroj „Žive zajednice“ za srpanj i kolovoz
Iz tiska je izašao dvobroj Žive zajednice, glasila hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj, za srpanj i kolovoz. Od vijesti iz Crkve u svijetu donosi se vijest o proglašenju blaženom mističarke Itale Mela. Tu su i brojne vijesti iz Crkve u domovini od kojih se izdvaja proslava 330. obljetnice izbora sv. Josipa za zaštitnika Hrvatske u Nacionalnom svetištu sv. Josipa u Karlovcu, koja je ujedno bila i središnja proslava Godine sv. Josipa u Zagrebačkoj nadbiskupiji. Euharistijsko slavlje predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. U novom je dvobroju i iscrpan razgovor sa sisačkim biskupom mons. dr. Vladom Košićem pod naslovom „Potrebno je ostati u domovini i kada je teško“. „U ovih već više od 25 godina Hrvatska kao mlada država nije stvorila uvjete da njezini građani mogu u njoj živjeti od svoga rada. Sigurno jedan je od razloga i obrambeni rat kojim smo morali izboriti slobodu, a koji je uništio mnogo materijalnih dobara. Ipak veći je problem Hrvatima nesklona politika već nekoliko političkih elita koje vladaju zemljom. To izgleda paradoksalno ali je istinito: premda imamo svoju državu, njome vladaju oni koji je ne vole, odnosno političari koji vole samo sebe a ne svoj narod, ili su još uvijek opterećeni protuhrvatskim, jugoslavenskim i komunističkim, nasljeđem. Dok se to ne promijeni, naši će ljudi odlaziti“, istaknuo je mons. Košić. Tu su i brojne vijesti iz hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj, poglavito o hodočašćima Hrvata u marijanska svetišta, slavlju sakramenta potvrde i drugim proslavama. Dr. Boris Vulić s KBF-a u Đakovu u novom dvobroju, nastavljajući teološke osvrte o tjelesnim djelima milosrđa, ovoga puta piše o djelu tjelesnog milosrđa „Putnika primiti“. Tu su i rubrike za najmlađe „Dječji kutak“ i „Mladi i mediji“, koju je autor dr. Danijel Labaš ovoga puta naslovio „Djeca medija“ poručuju: Može se! Delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina u svojoj Poruci u sklopu priloga na njemačkom jeziku piše o važnosti materinskog jezika te sve potiče neka Godina reformacije i nama bude poticaj, kako bismo Bibliju u našem hrvatskom materinskom jeziku svakodnevno čitali i dublje uronili u njezine tekstove. Glavni urednik Žive zajednice dr. Adolf Polegubić Uvodnik je zahvalno posvetio nedavno preminulom bivšem njemačkom kancelaru Helmutu Kohlu, koji je, kako je istaknuo, iznio priznanje Hrvatske na svojim leđima, uz pomoć tadašnjega njemačkog ministra vanjskih poslova Hansa-Dietricha Genschera.“ Ujedno je podsjetio na riječi Helmuta Kohla iz 2011. kada je rekao: „Hrvatska je moja stara ljubav.“
Adolf Polegubić
Danas je blagdan svetih Ćirila i Metoda, apostola …
Danas je blagdan svetih Ćirila i Metoda, apostola Slavena i suzaštitnika Europe.
Sveta slavenska braćo, molite za nas!
https://www.bitno.net/vjera/ciril-i-metod/
Ljeto u Domovini
Ljeto u Domovini: Mljet
Nacionalni park Mljet obuhvaća sjeverozapadni dio otoka Mljeta, koji se proteže područjem od 5.375 hektara zaštićenog kopna i okolnog mora. To je područje 11. studenoga 1960. godine proglašeno nacionalnim parkom i predstavlja prvi institucionalizirani pokušaj zaštite izvornog ekosustava na Jadranu.
Nacionalni park Mljet obuhvaća zapadnu trećinu otoka Mljeta, od područja Crna klada do najzapadnije točke otoka, rta Goli. U sastav nacionalnog parka ulaze naselja Polače (glavna turistička i putnička luka), Goveđari, u čiji sastav ulaze naselja Babine Kuće (najstarije naselje na Jezerima), Soline (malo mjesto na ulazu u Veliko jezero) i Pristanište (mjesto s poštom i upravom nacionalnog parka) te Pomena (bivše ribarsko naselje stanovnika Goveđara, a danas mjesto s jedinim hotelom na otoku).
Nacionalni park osobit je iz mnogo razloga: zbog jedinstvenog panoramskog izgleda razvedenih obala, klifova, hridina i brojnih otočića, te bogate ortografije okolnih brda što se strmo izdižu iznad morske površine zaklanjajući brojna kraška polja i drevna naselja u kamenu, zatim sustava Velikog i Malog jezera, bogatog šumskog pokrova, lokaliteta Polače kao sklopa kulturno-povijesnih znamenitosti s rimskom palačom i fortifikacijskim sklopom, te ranokršćanskim bazilikama uklopljenim u živopisan, od vjetrova zaštićeni zaljev te Otočića Svete Marije na Velikom jezeru s drevnim benediktinskim samostanom i crkvom koji datiraju iz 12. stoljeća.
#LjetouDomovini