LjetouDomovini

Ljeto u Domovini: Mljet

Nacionalni park Mljet obuhvaća sjeverozapadni dio otoka Mljeta, koji se proteže područjem od 5.375 hektara zaštićenog kopna i okolnog mora. To je područje 11. studenoga 1960. godine proglašeno nacionalnim parkom i predstavlja prvi institucionalizirani pokušaj zaštite izvornog ekosustava na Jadranu.

Nacionalni park Mljet obuhvaća zapadnu trećinu otoka Mljeta, od područja Crna klada do najzapadnije točke otoka, rta Goli. U sastav nacionalnog parka ulaze naselja Polače (glavna turistička i putnička luka), Goveđari, u čiji sastav ulaze naselja Babine Kuće (najstarije naselje na Jezerima), Soline (malo mjesto na ulazu u Veliko jezero) i Pristanište (mjesto s poštom i upravom nacionalnog parka) te Pomena (bivše ribarsko naselje stanovnika Goveđara, a danas mjesto s jedinim hotelom na otoku).

Nacionalni park osobit je iz mnogo razloga: zbog jedinstvenog panoramskog izgleda razvedenih obala, klifova, hridina i brojnih otočića, te bogate ortografije okolnih brda što se strmo izdižu iznad morske površine zaklanjajući brojna kraška polja i drevna naselja u kamenu, zatim sustava Velikog i Malog jezera, bogatog šumskog pokrova, lokaliteta Polače kao sklopa kulturno-povijesnih znamenitosti s rimskom palačom i fortifikacijskim sklopom, te ranokršćanskim bazilikama uklopljenim u živopisan, od vjetrova zaštićeni zaljev te Otočića Svete Marije na Velikom jezeru s drevnim benediktinskim samostanom i crkvom koji datiraju iz 12. stoljeća.

#LjetouDomovini

Ljeto u Domovini: Risnjak

Nacionalni park Risnjak smješten je u Gorskom kotaru, a osnovan je 1953. godine. Osnovu parka čini masiv planine Risnjak, s vrhom na 1528 metara. Danas je na području parka i izvor rijeke Kupe.

Ulaz u nacionalni park (i planinarenje) je moguće iz nekoliko smjerova: od zgrade Uprave nacionalnog parka u Bijeloj Vodici (Crni Lug), od Gornjeg Jelenja preko Vilja te od Platka, a moguć je i planinski biciklizam te sportski ribolov. Park je izrazit primjer visinskog raščlanjenja dinarskoga planinskoga sustava u reljefnom, geološkom, hidrološkom i klimatskom pogledu, biljnom pokrovu i životinjskom svijetu. Područje je podijeljeno u dvije zone: zonu stroge i zonu umjerene zaštite – u užoj zoni mnogo je prirodnih znamenitosti rijetke ljepote zbog kojih je ono i uvršteno u najviši stupanj zaštićene prirode.

Ris je vjerojatno najrjeđa i najskrivenija zvijer koja obitava u Europi, te je Risnjak dobio ime upravo po njoj, iz jedinstvenog razloga: U Europi je teško pronaći velike neiskorištene planinske šume što Nacionalni park Risnjak i njegovu okolinu čini jednim od posljednjih utočišta velikih zvijeri Europe.

#LjetouDomovini

Ljeto u Domovini: Paklenica

Nacionalni park Paklenica je po proglašenju drugi nacionalni park u Hrvatskoj, proglašen još 19. listopada 1949. godine, tek nekoliko mjeseci nakon NP Plitvička jezera. Paklenica je prvi put bila proglašena Nacionalnim parkom još 1929. godine, ali zakonom kojeg je trebalo revidirati svake godine. Zauzima površinu od 96 km2, a najviši vrhovi su Vaganski vrh (1757 m) i Sveto brdo (1753 m).

Stanište je endemske biljčice hrvatskog naziva “pjeskarica”, kao i drugih biljnih i životinjskih rariteta, te je prepuna krških oblika, od kojih su najimpresivniji kanjoni Male i Velike Paklenice koji se usijecaju duboko u utrobu Velebita.

Paklenicu godišnje posjeti preko 100 000 posjetitelja, a najvjerniji posjetitelji su penjači koje se od proljeća do jeseni može vidjeti na stijenama Paklenice, posebice na najvećoj hrvatskoj stijeni Anića kuku (712 m). Prije penjanja ili planinarenja, važno se upoznati sa savjetima i pravilima koje preporučuje HGSS, kao i sam Nacionalni park.

#LjetouDomovini

Ljeto u Domovini: Plitvička jezera

Nacionalni park Plitvička jezera prostire se na 29.685 hektara kroz Ličko-senjsku i Karlovačku županiju. Većinu parka čini šumoviti planinski kraj sa 16 jezera koja se prostiru na 200 hektara, dok ostatak čine travnate i ostale površine. Naš je najveći i najstariji nacionalni park, koji je ovu titulu dobio 8. travnja 1949. godine.

Nacionalni park Plitvička jezera otvoren je tijekom cijele godine, no najbolje ga je posjetiti tijekom sunčanog i suhog vremena kako biste u potpunosti mogli uživati u prirodnim ljepotama.

Jezera se sastoje od Gornjih jezera (ukupno 12, međusobno odvojenih sedrenim barijerama) i Donjih jezera (ukupno 4) na kojima se nalazi Veliki slap visok 78 metara, što je ujedno i najviši slap u Republici Hrvatskoj. U parku se nalaze brojne planinarske staze kojima je moguće obići cjelokupno područje Nacionalnog parka, a dostupne su i brojne biciklističke staze.

#LjetouDomovini