#PapaFranjo #RadioVatikan …
#PapaFranjo #RadioVatikan
Papin tweet posvećen djedovima i bakama
Koliko su u životu obitelji djedovi i bake važni za prenošenje baštine čovječanstva i vjere bitne za svako društvo! – tim je tweetom, objavljenim na 9 jezika na računu @Pontifex, papa Franjo podsjetio cijeli svijet na središnju ulogu starijih osoba. Oni su – prema Papinim riječima – čuvari i zaštita ovoga našeg slaboga i nesigurnoga društva.
Danas se slavi liturgijski spomen svetih Joakima i Ane, Marijinih roditelja i Isusovih djeda i bake, ali za papu Franju djedovi i bake su stalna misao. Nije moguće zaboraviti njegove riječi koje je uputio članovima Nacionalne udruge starijih radnika, s kojima se susreo u listopadu 2015. godine u Vatikanu, u okviru proslave Dana djedova i bakâ.
Starije osobe Crkva gleda s naklonošću, zahvalnošću i velikim poštovanjem – rekao je tada papa Franjo. Vaša je prisutnost važna, jer je vaše iskustvo dragocjeno blago, prijeko potrebno kako bi se na budućnost gledalo s nadom i odgovornošću. Vaša zrelost i mudrost, nakupljene kroz godine, mogu pomoći mladima (…) Starije osobe, naime, svjedoče da se ni u teškim kušnjama ne smije gubiti pouzdanje u Boga i u bolju budućnost. One su poput stabala koja i dalje rađaju plodom; iako pod teretom godinâ, mogu dati svoj poseban prinos za društvo bogato vrijednostima i za potvrđivanje kulture života – kazao je papa Franjo.
Bilo je još mnogo drugih misli i mudrih izrekâ o djedovima i bakama, te općenito o starijim osobama, u ove četiri godine papinstva, tijekom kojih papa Franjo nije skrivao da je ponosan na svoju dob. Na misi slavljenoj u prigodi 25. obljetnice svojega biskupskoga ređenja, pred okupljenim je kardinalima rekao: Netko tko nas ne voli, o nama govori da smo gerontokracija Crkve… to je izrugivanje (…) Mi smo djedovi pozvani sanjati – istaknuo je tada papa Franjo.
http://hr.radiovaticana.va/news/2017/07/26/papin_tweet_posve%C4%87en_djedovima_i_bakama/1327203
Ljeto u Domovini
Ljeto u Domovini: Svetište Majke Božje Goričke
Svetište Majke Božje Goričke, najveće u Krčkoj biskupiji, ubraja se među najstarija marijanska svetišta u Hrvatskoj. Svetište potječe iz XI. stoljeća, a nalazilo se u predjelu “Goričice” u današnjem Jurandvoru, odakle mu i naziv “Goričke”. Na sadašnjem mjestu izgrađeno je tijekom XV. stoljeća, a posvećeno 1550. godine po biskupu Albertu Dujmu de Gliricisu. Predaja kaže da su djeca u tri navrata (1415. g.) na čudesan način pronašla na ovom brijegu kip Majke Božje iz crkvice u Jurandvoru.
Pokraj crkve nalazila se kuća Bratovštine Majke Božje Goričke, čiji se statut čuva u Zagrebu, a najstariji je statut jedne bratovštine u Hrvatskoj pisan glagoljskim pismom (1425. g.). Godine 1603. bratovština je imala stotinu članova! Članovi Bratovštine bili su i benediktinci iz obližnje Opatije sv. Lucije, koji su do utrnuća samostana 1465. godine i upravljali Svetištem. Bratovštini su pripadali i neki članovi obitelji krčkih knezova Frankopana (Nikola IV. sa ženom Dorotejom, knez Ivan i kneginja Elizabeta). Iz 1590. godine imamo svjedočanstvo biskupa Davida koji piše da je ovo glavno svetište na otoku Krku, a mjesni župnik bilježi g. 1673. kako je u Svetištu Majke Božje Goričke misa svakog blagdana i nedjelje te da vjernički puk petnaest puta na godinu hodočasti Gospi u procesijama.
Do Svetišta Majke Božje Goričke sada vodi i uska asfaltirana cesta, no donedavna se dolazilo isključivo zavjetnim stubama građenim od 1877.-1891. (ima ih 237), po kojima su izgrađene, u bronci salivene postaje križnog puta, blagoslovljene na Prvu korizmenu nedjelju 2003. g. Godine 1896. papa Leon XIII. dao je vjernicima-hodočasnicima mogućnost zadobivanja potpunog oprosta na blagdane Velike i Male Gospe, na Pedesetnicu i Duhovski ponedjeljak. Sveti zbor obreda iz Rima dopustio je godine 1899. slavlje zavjetne mise BDM u Svetištu. Svete mise slave se u Svetištu Majke Božje Goričke svakog Marijinog blagdana, posebno na Veliku i Malu Gospu, te na Pedesetnicu, kao i svake nedjelje Marijinih mjeseci svibnja i listopada, te se svake korizmene nedjelje po zavjetnim stubama moli križni put i u crkvi slavi Euharistija.
#LjetouDomovini
#SvetiJoakimIAna …
#SvetiJoakimIAna
Iako Sveto pismo nigdje ne spominje roditelje Blažene Djevice Marije, crkvena predaja ih pozna poimence, i to kao svetog Joakima i svetu Anu, a svjedočanstva o njima prije svega crpimo iz apokrifnog spisa iz 2. st. poznatog kao Jakovljevo protoevanđelje.
Danas je puno raširenija pobožnost prema svetoj Ani nego prema svetom Joakimu, a vrlo je omiljena svetica u hrvatskom narodu. Zaštitnica je roditelja bez djece, trudnica, majki i baka, udovica, kućanica, tkalja, radnika raznih struka, a zazivaju je kod neplodnosti i izgubljenih stvari, te kao pomoćnicu pri lakoj smrti, kod kostobolje i groznice. Sveti Joakim se posebno časti kao zaštitnik očeva i djedova, ali i kao zaštitnik domaćica, trudnica i porodilja. Njihov se pak blagdan slavi također i kao dan posvećen bakama i djedovima.
Svima koji danas slave imendan neka bude sretno i blagoslovljeno!
Više na: https://www.vjeraidjela.com/sveti-joakim-i-sveta-ana/
Ljeto u Domovini
Ljeto u Domovini: Svetište Majke Božje Trsatske
Crkva Gospe Trsatske jedno je od najstarijih hrvatskih marijanskih svetišta. Prema predaji 10. svibnja 1291. godine na mjestu današnjeg svetišta Gospe Trsatske osvanula je Nazaretska kućica Svete obitelji. Na Trsat su je iz Nazareta prenijeli anđeli. Tu se zadržala do 10. prosinca 1294. godine kada je anđeli preniješe u Loreto, pokraj Ancone, gdje se i danas nalazi.
Crkva Blažene Djevice Marije danas je poznato svetište i hodočasničko odredište u koje stižu ljudi iz raznih dijelova Hrvatske i inozemstva. U njoj je pokopano više znamenitih ljudi. Tu su grobovi nekih članova grofovske obitelji Frankapana i grob Petra Kružića, graditelja čuvenih stuba do trsatskog svetišta. Na mjestu današnje bazilike gotovo dva stoljeća bila je kapela koju je dao izgraditi Nikola I. Frankapan. Crkva koja je iz nje nastala, zahvaćala je prostor svetišta i polovicu glavne crkvene lađe današnje građevine. Lijeva crkvena lađa i pročelje podignuti su kasnije. Najzaslužniji za današnji njen izgled je Franjo Glavinić, tadašnji gvardijan samostana, koji je u kolovozu 1644. pokrenuo radove na obnovi i proširenju. Svoj konačni izgled, crkva je dobila 1824. godine kada je produžena 6 metara, a dodan joj je i zvonik kojega do tada nije imala.
Zbog gubitka Svete kućice, neutješenim Trsaćanima papa Urban V. 1367. godine šalje čudotvornu sliku Majke Božje imena “Majka milosti”. Izrađena je na cedrovoj dasci i podijeljena na tri polja. Zbog štovanja koje joj iskazivano, slika je okrunjena krunom od pravoga zlata 8. rujna 1715. godine, a svečanost njene krunidbe se održala pod pokroviteljstvom hrvatskog Sabora. Bila je to prva Marijina slika izvan Italije koju je dao okruniti papa. Sveti otac već u petnaestom stoljeću dopušta poseban oprost onima koji ju pohode. Slika se i danas cijeni zbog milosti koju po njoj dijeli Marija svojim štovateljima, a stoji na glavnom oltaru i iz crkve se iznaša prilikom raznih procesija, kao npr. na Blagdan Gospe Trsatske ili Velike Gospe.
#LjetouDomovini
Danas je blagdan svetoga Jakova, apostola. Svima …
Danas je blagdan svetoga Jakova, apostola. Svima koji danas slave imendan želimo sreću i blagoslov!
Sveti Jakov, zajedno s Petrom i Ivanom, pripada najužem krugu Isusovih sljedbenika. Bio je njima prisutan uskrsnuću Jairove kćeri, Isusovu preobraženju na Taboru, njegovoj smrtnoj borbi u Getsemaniju.
O njegovu naglom karakteru govori zgoda iz Isusova života kada ga negostoljubivi Samarijanci ne htjedoše primiti. „Kad to vidješe učenici, Jakov i Ivan, rekoše: ‘Gospodine, hoćeš li da zapovjedimo ognju da siđe s neba i da ih uništi?’ Isus se okrenu pa ih ukori. I odu u drugo selo“ (Lk 9,54-56). Ono što još sigurno znamo o sv. Jakovu zabilježeno je u Djelima apostolskim. „U ono vrijeme kralj Herod poče zlostavljati neke članove Crkve. Mačem pogubi Ivanova brata Jakova“ (Dj 12,1-2).
Klement Aleksandrijski i Euzebije Cezarejski spominju i obraćenje sudskoga sluge, koji je Jakova vodio na sud. Vidjevši taj kako je apostol hrabro primio smrtnu osudu, priznao se i sam kršćaninom. Jakova je zamolio za oproštenje za sve što mu je učinio. Apostol ga je poljubio i rekao mu: „Mir s tobom!“ Poslije toga je obojici odrubljena glava.
Tijelo sv. Jakova preneseno je u Compostellu, u Španjolskoj, a njegov grob u srednjem vijeku postalo je uz Rim i Jeruzalem najviše pohađano hodočasničko mjesto. Španjolska ga je izabrala za svoga zaštitnika, a kad njegov blagdan padne u nedjelju, onda je ona cijela godina jubilarna Jakovljeva godina.
Slikari ga obično prikazuju kao putnika sa štapom u ruci, koji put i s mačem što podsjeća na njegovu smrt, jer je od kralja Heroda Agripe bio pogubljen mačem i tako prvi od apostola pošao u mučeničku smrt. Sv. Ivan Zlatousti kaže o njemu: „Od početka ga je prožimao veliki žar: zapustio je sve ljudsko te se popeo do neizrecivog vrhunca i ubrzo bio pogubljen.“
Zazivaju ga kod artritisa, reumatskih bolesti, a uz Španjolsku zaštitnik je i Čilea, Gvatemale, Nikaragve, hodočasnika, putnika, vitezova, vojnika, ljekarnika, kovača, kožara, krznara, ratara, voćara, težaka, konjanika, jahača, veterinara i reumatičara.
Zaštitnik je i mnogih krajeva, gradova, naselja, župa, crkava i kapela diljem Hrvatske. Blagdan Svetog Jakova apostola, danas 25. srpnja, posebno će proslaviti Šibenska biskupija koja mu je i posvećena.
http://www.laudato.hr/Duhovnost/Zelite-li-znati-vise/Sveti-Jakov-stariji-prvi-od-apostola-posao-u-mucen.aspx
Odlučio se vratiti u rodnu zemlju svoga oca …
Odlučio se vratiti u rodnu zemlju svoga oca
Možda se, kaže, nekome čini čudno da je preko noći odlučio ostati u zemlji o kojoj nije znao gotovo ništa, ali jednostavno je osjetio da ga ovdje čeka sreća.
https://m-mojahrvatska.vecernji.hr/price/marin-cipcic-angola-iseljenik-hrvatske-svjetske-igre-zagreb-1184232
Hrvatsko katoličko sveučilište (Universitas …
Hrvatsko katoličko sveučilište (Universitas Studiorum Catholica Croatica) Ljetna škola hrvatskoga jezika, povijesti i kulture
Hrvatsko katoličko sveučilište na Danu otvorenih vrata u Uredu predsjednice Republike
Predstavljena „Ljetna škola hrvatskog jezika, povijesti i kulture” koju zajedno organiziraju Hrvatsko katoličko sveučilište, Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu i Nadbiskupijski pastoralni institut u Zagrebu, a čija se prva generacija očekuje u srpnju 2018. godine
Zagreb, (IKA) – U Uredu predsjednice Republike Hrvatske održan je u petak 21. srpnja Dan otvorenih vrata za iseljenike i hrvatske manjinske zajednice na kojem je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović istaknula važnost povezivanja iseljenika s domovinom i stvaranja uvjeta za njihov povratak te punu integraciju u hrvatsko društvo.
Predsjednica je u govoru posebice važnim istaknula i uspostavljanje veza s potomcima Hrvata koji su se iselili prije više desetljeća, osobito s mladima i ljudima srednje dobi te omogućavanje njihovih posjeta Hrvatskoj kroz programe školovanja, studija i učenja hrvatskoga jezika, ali i poslovne programe. Nužnim drži i poticanje osnivanja i rada društava i zaklada za učenje hrvatskoga jezika i kulture u zemljama gdje su Hrvati manjinske zajednice.
Hrvatska sveučilišta su stoga imala mogućnost predstaviti svoje studijske programe te svoje ljetne škole učenja hrvatskog jezika.
Tako je Hrvatsko katoličko sveučilište predstavilo „Ljetnu školu hrvatskog jezika, povijesti i kulture” koju zajedno organiziraju Hrvatsko katoličko sveučilište, Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu i Nadbiskupijski pastoralni institut u Zagrebu, a čija se prva generacija očekuje u srpnju 2018. godine. Škola je namijenjena potomcima naših iseljenika i drugim zainteresiranima koji žele usavršiti hrvatski jezik te bolje upoznati povijest i kulturu Domovine i zavičaja svojih roditelja i predaka. Program Škole sastoji se od modula hrvatskoga jezika, modula povijesti i modula kulture, a sadrži i dvije cjelodnevne ekskurzije. Na Školi će predavati profesori s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i drugi stručnjaci i osobe iz javnoga života.
Štandu Hrvatskog katoličkog sveučilišta prilazili su mnogi mladi iseljenici i djeca s roditeljima iz Sjedinjenih Američkih Država, Južnoafričke Republike, Kanade, Njemačke, Austrije pa čak i iz Bugarske. Posjetitelji su se raspitivali o Sveučilištu, studijskim programima te su pozdravili inicijativu pokretanja Ljetne škole, a svatko je s radošću ponio sa sobom prigodni poklon Sveučilišta.
Danu otvorenih vrata nazočili su rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. Željko Tanjić, prorektorica za nastavu izv. prof. dr. Ines Sabotič i prorektor za organizaciju i poslovanje prof. dr. Gordan Črpić, doc. dr. Tado Jurić te iz Ureda za odnose s javnošću voditeljica Ureda Suzana Obrovac Lipar, prof. i stručna suradnica Ivana Kelava, mag. nov.
http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=191995
Ljeto u Domovini
Ljeto u Domovini: Bijele i Samarske stijene
Bijele i Samarske stijene su strogi rezervat i nalaze se u središnjem dijelu Velike Kapele u Primorskoj-goranskoj i Karlovačkoj županiji. Rezervat je proglašen 24. siječnja 1985. Reljef obuhvaća brojne vapnenačke stijene. Na kamenim blokovima raste šuma jele, smreke te bukve.
Strogi rezervat je područje u kojem je priroda neizmijenjena ili neznatno izmijenjena ljudskom djelatnosću. Zabranjena je svaka djelatnost i obavljanje bilo kakvih radova koji bi mogli narušiti slobodno razvijanje prirode.
Najviši vrh Samarskih stijena iznosi 1302 m, a zapadno od njih nalaze se Bijele stijene s najvišim vrhom od 1335 m. 1952. godine planinari PDS “Velebit” iz Zagreba podignuli su “Ratkovo sklonište”. U rezervatu se nalaze se najraznolikije pojave krške prirode. Od flore tu se nalaze, primjerice, runolist, srčanik, dragušac. U sačuvanoj prirodi žive medvjedi, lasice, puhovi i kune.
#LjetouDomovini
Lijepa vijest o suradnji između Hrvatsko …
Lijepa vijest o suradnji između Hrvatsko katoličko sveučilište (Universitas Studiorum Catholica Croatica) i #HrvatskaKatoličkaŽupaNašeGospeKraljiceHrvataToronto.