Hrvatsko kulturno društvo Velenje objavilo je na svojim mrežnim stranicama kako će se od srijede, 27. rujna 2017., s početkom u 18 sati pa nadalje održavati sv. Misa na hrvatskom jeziku, koju će predvoditi župnik Luka Mihevc u crkvi sv. Marije u starome Velenju.
Poslije Mise predviđeno je druženje u župnoj učionici.
http://hkd-velenje.si/blog/svete-mise-na-hrvatskom-jeziku/
#HrvatskaKatoličkaMisijaBerlin predstavila je novi koncept pripreme za primanje sakramenta svete Potvrde. Želimo im obilje Božjega blagoslova u provedbi!
Danas je blagdan svetoga Mateja, apostola i evanđelista. Svima koji nose njegovo ime neka bude sretan i blagoslovljen imendan!
Ljeto u Domovini: Krčka katedrala
Krčka biskupija ukorijenila je svoju dugu, “koliko i kršćanstvo”, povijesnu i vjersku pripovijest na kvarnerskim nekad širim (kopnenim, primorskim), potom užim (krčkim), a od 1828. godine na svim otočnim prostorima. Nositelj je duhovnih, kulturnih, znanstvenih (Staroslavenska akademija, 1902.) i glagoljaških postignuća.
Krčka katedrala središnje je zdanje Biskupije. To je trobrodna starokršćanska bazilika (V. st.) koja s romaničkom crkvom sv. Kvirina (XII. st.), zaštitnika Biskupije, zvonikom (XVI. st) povrh kojeg bdije anđeo s trubom, kapelom sv. Barbare, ranokršćanskom krstionicom i apsidom (V-VI. st.) čini jedinstven vjerski kompleks. Posvećena je uznesenju blažene Djevice Marije. Podignuta je na većem prostoru na dnu brežuljka na kojem se smjestio grad Krk. Prvi poznati datirani spomen ove katedrale nalazi se u Darovnici biskupa Ivana iz 1186. godine, a moguće je postojanje ove katedrale u ranokršćanskom vremenu.
Današnja katedrala slijed je raznih obnova i dogradnji. Njen unutarnji prostor ispunile su mnogobrojne dragocjenosti. Izdvajuju se velik mramorni oltar, gotički kip Bogorodice s Djetetom, pozlaćena srebrna frankopanska pala s prikazom Madone u Slavi (XV. st.), kameni kapiteli korintskoga tipa i oni urešeni jedinstvenim starokršćanskim simbolom euharistije – pticom koja se hrani ribom, nadgrobne ploče krčkih biskupa, drvena propovjeda-onica (XVII. st.), slike talijanskih majstora (XVI – XVIII. st.). U tijeku ljetnih mjeseci u katedrali se već tradicionalno zbivaju zapažena koncertna događanja.
#LjetouDomovini
#HrvatskiKatoličkiCentarBrisbane objavio je album s nedavne podjele sakramenta Prve svete Pričesti. Nekoliko fotografija dijelimo s vama, a ostale možete vidjeti na:
https://www.facebook.com/hrvatskikatolicki.centarbrisbane.5/posts/287890855026418
Franjevci Jozo Grbeš i Robert Jolić odlučili su 2000. godine u dvadeset dana automobilom proći kroz Sjedinjene Američke Države. Dojmove sa svog putovanja zapisali su u rokovnik, no sada ih ekskluzivno u nastavcima možete čitati i na Moja Hrvatska.
Naša Misija u Irskoj imala je Zaziv Duha Svetoga na početku školske i pastoralne godine. Neka dragi Bog blagoslovi njeno djelovanje među našim iseljenicima.
Ljeto u Domovini: Požeška katedrala
Požeška katedrala (katedrala sv. Terezije Avilske) katedralna je crkva Požeške biskupije od osnivanja biskupije 1997. godine. Nalazi se na baroknom Trgu sv. Terezije, u blizini brežuljka na kojemu je nekada bila srednjovjekovna utvrda. Gradnja je odobrena 11. srpnja 1754. godine, a započeta je 28. lipnja 1756. godine. Nakon sedam godina gradnje, biskup Franjo Thauszy posvetio je crkvu 24. srpnja 1763. godine. Nazvana je po sv. Tereziji Avilskoj, španjolskoj redovnici i crkvenoj naučiteljici, koja je obnovila žensku granu karmelićanskog reda. Ona je bila svetica zaštitnica carice Marije Terezije, koja je po njoj i dobila ime.
Vrh prvog zvonika stradao je u oluji 1926. godine, kada je zamijenjen novim koji je visok 63 metra. Interijer je izrađen u baroknom i rokoko stilu. U središtu je oltar sv. Terezije Avilske, dar biskupa Thauszya. Među ostalim oltarima, izdvajaju se oltar sv. Ivana Nepomuka, dar Franje Nádasdya te oltar sv. Mihaela Arkanđela, dar kutjevačkog župnika Josipa Maurovića, rođenog u Požegi. Lijepa propovjedaonica također je dar biskupa Thauszya.
Katedrala je 1893.godine nabavila dva tirolska oltara, radi se o pokrajnjim oltarima Pohođenja Blažene Djevice Marije i Majke Božje Lurdske oba s pripadajućim pobočnim kipovima. Krajem 19. stoljeća postavljeno je šest oktogonalnih vitraja. Slike u katedrali naslikali su hrvatski slikari Celestin Medović i Oton Iveković 1898. i 1899. godine. Medović je naslikao slike sv. Terezije Avilske, evanđelista Marka i Mateja, Isusa na Maslinskoj gori i sv. Ćirila. Iveković je naslikao evanđeliste Luku i Ivana, sv. Ceciliju, Navještenje i sv. Metoda. Zajedno su naslikali sliku Presvetog Trojstva iznad glavnog oltara.
#LjetouDomovini
#HrvatskaKatoličkaMisijaZürich proslavila je 50. obljetnicu utemeljenja i djelovanja. Od srca čestitamo!
U nedjelju, 17. rujna, proslavljen je u Hrvatskome katoličkom centru u Adelaideu blagdan Gospe velikoga hrvatskog zavjeta, zaštitnice ove naše Misije. Proslava je održana u crkvi sv. Patrika u Adelaideu, a misno slavlje predvodio je nadbiskup Adelaidea mons. Philip Wilson.
Na početku misnoga slavlja pozdravio ga je dušobrižnik za Južnu Australiju vlč. Josip Grubišić. Sveto misno slavlje uzveličao je Zbor sv. Cecilije pod ravnanjem s. Slavice Turčić. Nadbiskup je svima čestitao patron Centra i istaknuo da se uvijek osjeća lijepo u hrvatskoj zajednici. Na kraju misnog slavlja vlč. Grubišić poklonio je nadbiskupu knjigu na engleskom jeziku o blaženome kardinalu Alojziju Stepincu, kojega nadbiskup Wilson jako cijeni kao uzora iz njegove mladosti. Slavlje je nastavljeno svečanim ručkom u Hrvatskome domu u Adelaideu.