Najnoviji Postovi

Ljeto u Domovini: Trogirska katedrala

Trogirska katedrala sv. Lovre je jedan od najznamenitijih trogirskih spomenika i UNESCOva zaštićena svjetska baština. Na ovoj su građevini uočljivi stilovi od romanike do baroka, a u njoj su i vrijedna umjetnička djela. Gradnja katedrale počela je 1213. godine na temeljima ranokršćanske katedrale koju su uništili Saraceni 1123. god. Poput prethodne i ova je posvećena Svetom Lovri, no poznata je i kao katedrala sv. Ivana (zaštitnik grada, preminuo 1111.), biskupa koji je bio poznat po svom besprijekornom životu i otporu mađarskom kralju Kolomanu koji je okupirao Dalmaciju i cijelu Hrvatsku.

Katedrala je većinom izgrađena u romaničkom stilu (majstori Stjepan i Matej) do 1251. god., dok je gotički svod izgrađen u 15. st. Gradnja je završila 1589. god. dovršetkom zadnjeg kata zvonika u stilu manirizma, za čiju je gradnju trebalo skoro dva stoljeća. Zvonik je jedan od najzanimljivijih primjera rasta arhitektonskoga spomenika kroz vrijeme u Europi koji djeluje kao presjek svih stilova što su se u Dalmaciji javljali od romanike do manirizma.

Radovanov portal je glavni portal katedrale i ujedno najznačajniji srednjovjekovni portal na istočnom Jadranu te u ovom dijelu Europe. Nazvan je po njegovu autoru Majstoru Radovanu koji ga je isklesao 1240. godine i potpisao s per Raduanum. Skulptura portala karakterističan je primjer gotičkog realizma i humanizma, ali s obilježjima starijeg romaničkog stila.

#LjetouDomovini

Ljeto u Domovini: Krčka katedrala

Krčka biskupija ukorijenila je svoju dugu, “koliko i kršćanstvo”, povijesnu i vjersku pripovijest na kvarnerskim nekad širim (kopnenim, primorskim), potom užim (krčkim), a od 1828. godine na svim otočnim prostorima. Nositelj je duhovnih, kulturnih, znanstvenih (Staroslavenska akademija, 1902.) i glagoljaških postignuća.

Krčka katedrala središnje je zdanje Biskupije. To je trobrodna starokršćanska bazilika (V. st.) koja s romaničkom crkvom sv. Kvirina (XII. st.), zaštitnika Biskupije, zvonikom (XVI. st) povrh kojeg bdije anđeo s trubom, kapelom sv. Barbare, ranokršćanskom krstionicom i apsidom (V-VI. st.) čini jedinstven vjerski kompleks. Posvećena je uznesenju blažene Djevice Marije. Podignuta je na većem prostoru na dnu brežuljka na kojem se smjestio grad Krk. Prvi poznati datirani spomen ove katedrale nalazi se u Darovnici biskupa Ivana iz 1186. godine, a moguće je postojanje ove katedrale u ranokršćanskom vremenu.

Današnja katedrala slijed je raznih obnova i dogradnji. Njen unutarnji prostor ispunile su mnogobrojne dragocjenosti. Izdvajuju se velik mramorni oltar, gotički kip Bogorodice s Djetetom, pozlaćena srebrna frankopanska pala s prikazom Madone u Slavi (XV. st.), kameni kapiteli korintskoga tipa i oni urešeni jedinstvenim starokršćanskim simbolom euharistije – pticom koja se hrani ribom, nadgrobne ploče krčkih biskupa, drvena propovjeda-onica (XVII. st.), slike talijanskih majstora (XVI – XVIII. st.). U tijeku ljetnih mjeseci u katedrali se već tradicionalno zbivaju zapažena koncertna događanja.

#LjetouDomovini

Ljeto u Domovini: Požeška katedrala

Požeška katedrala (katedrala sv. Terezije Avilske) katedralna je crkva Požeške biskupije od osnivanja biskupije 1997. godine. Nalazi se na baroknom Trgu sv. Terezije, u blizini brežuljka na kojemu je nekada bila srednjovjekovna utvrda. Gradnja je odobrena 11. srpnja 1754. godine, a započeta je 28. lipnja 1756. godine. Nakon sedam godina gradnje, biskup Franjo Thauszy posvetio je crkvu 24. srpnja 1763. godine. Nazvana je po sv. Tereziji Avilskoj, španjolskoj redovnici i crkvenoj naučiteljici, koja je obnovila žensku granu karmelićanskog reda. Ona je bila svetica zaštitnica carice Marije Terezije, koja je po njoj i dobila ime.

Vrh prvog zvonika stradao je u oluji 1926. godine, kada je zamijenjen novim koji je visok 63 metra. Interijer je izrađen u baroknom i rokoko stilu. U središtu je oltar sv. Terezije Avilske, dar biskupa Thauszya. Među ostalim oltarima, izdvajaju se oltar sv. Ivana Nepomuka, dar Franje Nádasdya te oltar sv. Mihaela Arkanđela, dar kutjevačkog župnika Josipa Maurovića, rođenog u Požegi. Lijepa propovjedaonica također je dar biskupa Thauszya.

Katedrala je 1893.godine nabavila dva tirolska oltara, radi se o pokrajnjim oltarima Pohođenja Blažene Djevice Marije i Majke Božje Lurdske oba s pripadajućim pobočnim kipovima. Krajem 19. stoljeća postavljeno je šest oktogonalnih vitraja. Slike u katedrali naslikali su hrvatski slikari Celestin Medović i Oton Iveković 1898. i 1899. godine. Medović je naslikao slike sv. Terezije Avilske, evanđelista Marka i Mateja, Isusa na Maslinskoj gori i sv. Ćirila. Iveković je naslikao evanđeliste Luku i Ivana, sv. Ceciliju, Navještenje i sv. Metoda. Zajedno su naslikali sliku Presvetog Trojstva iznad glavnog oltara.

#LjetouDomovini