Vijesti

Ljeto u Domovini: Mostarska katedrala

Katedrala Marije Kraljice neba i Majke Crkve je stolna ili katedralna crkva mostarsko-duvanjskoga biskupa te je u tome svojstvu glavna crkva odnosno crkva matica Mostarsko-duvanjske biskupije i istodobno je jedna od danas četri postojeće katoličke stolnice, katedrale u Bosni i Hercegovini. Podignuta na čast Božju, mostarska je katedrala posvećena Blaženoj Djevici Mariji, Kraljici neba i Majki Crkve. Stolnica je izgrađena u postmodernom stilu, koji prevladava u crkvenome graditeljstvu u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini u drugoj polovici prošloga i na početku ovoga stoljeća. Za izgradnju su korišteni beton, kovine, staklo i, dijelom, kamen.

Gradnja Katedrale bila je bremenita problemima. Nakon 40 godina neuspješnih pokušaja, kada je 1942. godine preuzeo biskupiju, biskup Petar Čule se je odmah zbog gradnje obratio tada poznatim arhitektima. Čak je i glasoviti hrvatski umjetnik Ivan Meštrović bio sam ponudio da će izraditi idejnu skicu nove crkve. Učinjeno je malo zbog Drugoga svjetskog rata, a onda i zbog teških poratnih prilika, pa od gradnje nije bilo ništa i naum je propao. Naime, jugoslavenske komunističke vlasti u travnju 1948. godine biskupa uhitile te ga u srpnju te iste godine osudile na 11 i pol godina stroge tamnice, dok je zemljište zaplijenjeno. Nakon odslužene robije i izlaska iz tamnice 1957. godine, biskup Čule pokušava riješiti pitanje oduzetog zemljišta, no bezuspješno sve do 1971.

Građevinska dozvola stiže 22. travnja 1974. te 9. studenoga 1975. godine biskup Petar, položivši kamen temeljac, blagoslivlja temelje buduće crkve. Gradnja je okončana 1980. godine. Ostvaruje se tako san hercegovačkih katolika duži od jednoga stoljeća, čime je grad na Neretvi napokon dobio biskupsku crkvu. Nju je one iste godine na blagdan Uzvišenja Svetoga Križa, to jest 14. rujna 1980. godine, biskup Petar Čule svečano posvetio i predao svojemu nasljedniku, mons. Pavlu Žaniću. Novopodignuta mostarska stolnica ili katedrala teško je stradala u granatiranjima grada za vrijeme Domovinskoga rata devedesetih godina prošloga stoljeća, te joj je bila prijeko potrebna temeljita obnova. U okviru te obnove sagrađen je i zvonik u čijemu se tornju sada nalazi šest zvona. Postavljene su i klasične orgulje.

#LjetouDomovini

Ljeto u Domovini: Prepoznajte hrvatske katedrale!

Ovih dana donosimo kratke izvještaje o hrvatskim katedralama. Portal Bitno.net napravio je kviz u kojemu je potrebno pokazati poznavanje istih, pa ga stoga prenosimo!

Provjerite prepoznajete li prvostolne crkve ovih biskupija odnosno nadbiskupija!

#LjetouDomovini

Ljeto u Domovini: Gospićka katedrala

Kao naselje pod današnjim imenom, Gospić se spominje 1604., a u turskim izvorima iz 1574. god. nalazi se podatak o Gospojinu selu koje je nastalo na zemljištu koje je pripadalo porušenoj Gospinoj crkvi. Župna crkva Navještenja BDM u Gospiću, danas gospićka Katedrala, izgrađena između 1781. do 1783. godine u baroknom klasicizmu, te je izgrađena u urbanoj matrici grada Gospića.

Početkom Domovinskog rata u prvim napadima na Grad Gospić u rujnu 1991. godine mete napada su i kulturni i sakralni objekti te je na Gospu Žalosnu, 15. rujna, Katedrala zapaljena. Tom je prilikom izgorio i krov i kapa zvonika sa unutrašnjošću, a zvona su rastopljena, dok je unutrašnjost Katedrale bila oštećena paljevinom. Crkva se nije mogla obnavljati nekoliko godina zbog blizine bojišnice te je nepokrivena građevina potpuno stradala od velike količine oborina i hladnih zima. Obnovom je djelomično uređena, a daljnje uređenje je u tijeku.

Dana 25. svibnja 2000.godine papa Ivan Pavao II. izdao je svečano pismo /bulu/ kojim dijeli dosadašnju Riječko-senjsku nadbiskupiju na dvije crkvene jedinice: Riječku nadbiskupiju i Gospićko-senjsku biskupiju. Istog dana za prvog biskupa imenovan je dr. Mile Bogović, dotadašnji pomoćni riječko-senjski biskup sa sjedištem u Gospiću. Svečanost uspostave nove biskupije i ustoličenje prvog gospićko-senjskog biskupa održana je 25. srpnja 2000.godine, na dan sv. Jakova, zaštitnika bivše krbavske biskupije.

#LjetouDomovini