JesenuDomovini

Jesen u Domovini: Crkva sv. Lucije na Krku

Crkva svete Lucije je ranoromanička crkva u Jurandvoru kraj Baške na otoku Krku iz koje potječe starohrvatski glagoljički spomenik Bašćanska ploča. Uz crkvu je nekada postojao benediktinski samostan. Prema tekstu Bašćanske ploče može se jasno zaključiti da je hrvatski kralj Dmitar Zvonimir (1076. g.-1089. g.) darovao izvjesnom opatu Držihi „ledinu“ tj. zemljište, teren, na kojemu je opat Dobrovit sagradio crkvu svete Lucije i samostan.

Crkva je danas malena romanička građevina s jednom lađom koja završava polukružnom apsidom. Na pročelju je, također romanički, zvonik kroz koji se ulazi u crkvu. Nekada je zvonik bio viši, ali ga je prilikom obnove 1863. g. krčki biskup Ivan Vitezić dao sniziti za jedan kat. Istom prilikom na uglovima je ugrađena kamena plastika, simbol četiri evanđelista.

#JesenuDomovini

Jesen u Domovini: Corpus Domini

Corpus Domini je jedina crkva u Zagrebu u kojoj se obavlja cijeli dan adoracija – klanjanje euharistijskom Spasitelju. Stoga se može nazvati svetište vječnog klanjanja i svetište Euharistije.

Štovanje Euharistije u ovoj crkvi ima svoju povijesnu tradiciju koja je stara 61 godinu. Prvu adoraciju – klanjanje započeo je nadbiskup Alojzije Stepinac 1. listopada, na prvi petak, 1943. godine. Bilo je to u jeku najžešćih bitaka II. svjetskog rata. Njegova je želja, kao i želja njegovih nasljednika, da svaki dan u ovu crkvu dolaze vjernici grada Zagreba i klanjaju se euharistijskom Spasitelju.

#JesenuDomovini

Jesen u Domovini: Crkva sv. Marka

Crkva svetoga Marka jedan je od najstarijih građevnih spomenika grada Zagreba, što potvrđuju romanički elementi nađeni na pročelju crkve, a smještena je na Trgu svetoga Marka, kao i Hrvatski sabor. Crkva sv. Marka Evanđelista zaštićeno je kulturno dobro Republike Hrvatske. U crkvu se može ući kroz zapadni i južni portal. Uz sjeveroistok crkve nalazi se zvonik kvadratne osnove. Zapadno od zvonika nalazi se sakristija, a do nje kapela sv. Fabijana i Sebastijana, u koju se može ući i s vanjske strane. Izgrađena je kao trobrodna dvoranska građevina u 14. stoljeću, kao gradečka župna crkva. Župa se spominje 1261. godine.

Prepoznatljiva je po raznobojnom zvoniku i krovu, na kojem su su grbovi grada Zagreba i grb Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, baroknoj lukovici i skladnom južnom pročelju na kojem je figuralno najbogatiji gotički portal u Hrvatskoj. Unutrašnjost crkve nanovo je renovirana u vremenu između 1923. i 1924. godine, a u vremenu između 1936. i 1938. godine u sakristiji je izgrađena kapelica. Dana 29. ožujka 2009., svečano je proslavljeno dovršenje obnove crkve, započeto 25 godina ranije.

#JesenuDomovini

Jesen u Domovini: Kotorska katedrala

Katedrala sv. Tripuna ili Kotorska katedrala je jedan od dvije rimokatoličke katedrale u Crnoj Gori. Stolna je crkva katoličke biskupije Kotor, koja pokriva cijeli zaljev; trenutno joj je na čelu biskup mons. Ilija Janjić. Katedrala je prvotno izgrađena 809. godine i upravo u to vrijeme poznati kotorski građanin Andrea Saracenis (koji je financirao izgradnju) otkupljuje od mletačkih trgovaca relikvije svetog Tripuna.

Nakon nekoliko stoljeća gradi se nova katedrala koja je posvećena 19. lipnja 1166. godine. Katedrala je teško oštećena i kasnije obnovljena nakon potresa 1667., ali nije bilo dovoljno sredstava za potpunu rekonstrukciju. U travnju 1979. dogodio se još jedan veliki potres. Na zapadnoj fasadi nalaze se dva zvonika. Prvobitni zvonici i fasada bili su uništeni tijekom zemljotresa (1667.). Izgrađeni su novi zvonici (sjeverni je visok 33 m, a južni 35 m), glavni portali, rozeta, terasa i trijem. Katedrala je izgrađena kao trobrodna bazilika.

#JesenuDomovini

Jesen u Domovini: Zadarska katedrala

Današnja katedrala je trobrodna romanička građevina, ujedno i najveća crkva u Dalmaciji. Sagrađena je u dva navrata, u 12. i 13. st., sa sačuvanom starijom iz 9. i 11. st., koja se uzdigla na mjestu starokršćanske bazilike. Po predaji bazilika je bila posvećena sv. Petru, apostolu, a kad je zadarski biskup Donat 804. ili 808. godine dobio od bizantskog cara Nikefora (Nicefora) moći, pepeo, srijemske mučenice sv. Anastazije, u Zadru zvane Stošija, bazilika je dobila njezino ime.

Središnja je lađa tri puta šira od bočnih, a odijeljena je kamenim stupovima i pilonima, koji se naizmjenice redaju. Prezbiterij je povišen, a ispod njega se nalazi kripta iz 12. st. Zvonik zadarske katedrale nastajao je u dva navrata. Prizemlje i prvi kat zvonika katedrale sagrađeni su 1452., a gornji katovi od 1890. do 1894.

#JesenuDomovini

Jesen u Domovini: Pulska katedrala

Pulska katedrala ili Katedrala Uznesenja Marijina u Puli je jedna od dviju crkvi u kojoj se nalazi sjedište porečko-pulskog biskupa. U 4. i 5. stoljeću ovdje je, uz gradske morske bedeme, izgrađen cijeli kompleks starokršćanskih građevina. Na mjestu katedrale prvo je izgrađena manja crkva širine srednjeg broda današnje crkve. Sredinom 4. stoljeća sagrađena je i jednobrodna crkva sv. Tome. Današnja je katedrala, dakle, nastala širenjem prethodnih zgrada u 5. stoljeću. Bila je bogato ukrašena zidnim freskama i podnim mozaicima.

Godine 1860. u crkvi je otkriven relikvijski grob u obliku manjeg kamenog sarkofaga. U srebrnoj kutiji nađena je i manja zlatna kutija, pretpostavlja se da su u njoj bili koštani ostaci sv. Tome, vjerojatno doneseni iz Konstantinopola u 5. stoljeću, a danas se čuvaju u Muzeju povijesti umjetnosti u Beču. Današnje je klasicističko pročelje dobila 1712. Samostojeći zvonik završen je 1707. godine. Katedrala je pretrpjela teška oštećenja u bombardiranju Pule u Drugome svjetskom ratu, ali je ponovo rekonstruirana 1947. godine.

#JesenuDomovini

Jesen u Domovini: Makarska konkatedrala

Makarska konkatedrala sv. Marka evanđelista drugostolna je crkva Splitsko-makarske nadbiskupije. Nalazi se u Makarskoj, na vrhu Kačićevog trga. Sagrađena je u baroknom stilu. Pročelje crkve okrenuto je prema jugozapadu, a zvonik se vidi gotovo iz cijeloga grada. Na ulazu u konkatedralu s desne se strane nalazi oltar u kojemu se čuvaju kosti sv. Klementa, zaštitnika grada Makarske i Makarske biskupije. Kosti ovog sveca dovezene su iz rimskih katakombi 1725. godine.

S lijeve strane nalazi se oltar Majke Božje, a nad njim jedan mali oltar Gospe od ružarija ili Majke Božje od krunice. U drvu oslikana Djevica s djetetom rad je bizantske škole. Taj mali oltar, prema pričanju mještana, sagrađen je za vrijeme kuge 1815. godine. Drugi oltar na lijevoj strani jest oltar sv. Križa. On predstavlja kalvariju, a kipovi su u drvu prirodne veličine. Konkatedrala je bila znatno oštećena za vrijeme velikog potresa 1962. godine, te su obnovom unutarnjega djela crkve napravljene stanovite promjene. Glavni oltar je premješten u pokrajnu kapelicu presvetog sakramenta, gdje je bio na početku. Taj najljepši oltar djelo je venecijanskih majstora.

#JesenuDomovini

Jesen u Domovini: Grkokatolička konkatedrala u Zagrebu

Konkatedrala Sv. Ćirila i Metoda na Gornjem Gradu u Zagrebu, je drugostolna crkva Križevačke eparhije i župna crkva grkokatoličke župe Sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu. Projektirao ju je poznati arhitekt Hermann Bolle u historicističkom stilu. Nalazi se u u Ćirilometodskoj ulici, između Kule Lotrščak i Trga svetog Marka.

Na Gornjem gradu se i ranije, od 17. stoljeća, nalazila grkokatolička crkva uz sjemenište koje je izgrađeno 1681. za grkokatoličke vjernike, većinom Žumberčane, uskoke i klerike koji su živjeli u Zagrebu i okolici. Međutim, požar 1766. je uništio većinu crkvenih knjiga koji bi mogli točno datirati koliko dugo zapravo postoji grkokatolička crkva na Gornjem gradu. Sadašnja crkva izgrađena je za vrijeme biskupa Ilije Hranilovića 1886. godine, kada je na mjestu nekadašnje crkve sv. Vasilija (1831.) podignuta nova , posvećena sv. Ćirilu i Metodu. U zvoniku crkve koji je visine 50 m nalaze se tri zvona: najveće teško 782 kg posvećeno je sv. Ćirilu i Metodu, srednje težine 395 kg posvećeno je Presvetoj Bogorodici i najmanje teško 230 kg posvećeno je sv. Vasiliju.

#JesenuDomovini

Jesen u Domovini: Križevačka grkokatolička katedrala

Križevačka grkokatolička katedrala stolna je crkva Križevačke eparhije, koju čine vjernici istočnoga, bizantskoga obreda, među narodom poznatiji kao grkokatolici. Posvećena je Presvetom Trojstvu. Crkvu su prvo koristili augustinci pa franjevci. Odlukom pape Pija VI., 17. lipnja 1777. u Križevcima osnovana je Križevačka eparhija za grkokatolike na prostoru Hrvatske, a Marija Terezija je zajedno s papom Pijom VI. dodijelila grkokatolicima Križevce za sjedište eparhije.

Postojeća crkva postala je time grkokatolička katedrala i biskupska rezidencija. Od 1801. godine, postupno je obnavljana, kako bi bila prilagođena potrebama biskupa i vjernika. Temeljita obnova i rekonstrukcija dogodila se od 1895. do 1897. po nacrtima austrijskog arhitekta Hermanna Bollea, koji je zaslužan za izgradnju mnogih građevina u Hrvatskoj. Katedrala je tada dobila neogotička obilježja.

#JesenuDomovini

Jesen u Domovini: Križevačka konkatedrala

Konkatedrala sv. Križa je konkatedrala Bjelovarsko-križevačke biskupije, a nalazi se u Križevcima. Jedna je od najstarijih crkava kontinentalne Hrvatske i najstarija crkva u Križevcima. Spominje se već 1232. godine. Bila je sagrađena izvan zidina donjeg grada Križevaca. Dograđivana je tijekom stoljeća. Pojedini dijelovi imaju elemente kasne gotike, renesanse i baroka. Temeljito je obnovljena 1913. godine.

Posebna vrijednost je mramorni oltar sv. Križa iz 1756. godine. Nekada je taj oltar bio u zagrebačkoj katedrali, ali je nakon njene obnove odudarao od ostatka inventara pa je zalaganjem Križevčana na kolima prebačen u Križevce. Oltar je remek-djelo kiparstva kasnog baroka i izuzetno vrijedan spomenik crkvene umjetnosti. Isklesan je od trobojnog mramora – crnog, žutog i bijelog. Glavni motiv je Raspeti Krist, s lijeve strane je motiv Mojsija sa zmijom, a desno Abrahamove žrtve.

#JesenuDomovini