Ljeto u Domovini

objavljeno u: Vijesti | 0

Ljeto u Domovini: Svetište Gospe od Utočišta u Aljmašu

Svetište Gospe od Utočišta u Aljmašu je najznačajnije marijansko svetište u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji, ali i u cijeloj Slavoniji. Smješteno je oko 25 kilometara istočno od Osijeka. 1687., nakon više od 160 godina osmanske okupacije ovog područja i protjerivanja Turaka, isusovci započinju duhovnu obnovu oslobođenih područja. Tako su u baranjskom selu Lugu, kojeg su htjeli učiniti svetišem, podigli crkvu u čast Blaženoj Djevici Mariji. 1704. je godina datiranja svetišta. Isusovci su tada prenijeli Gospin kip u Aljmaš i tako ga spasili od kalvinista. Već tada svetište su počeli pohoditi hodočasnici, koji su posjećivali tada jednostavnu crkvu, građenu od šiblja, omazanu blatom i pokrivenu trskom.

1807. Aljmaš je, prvi put nakon 1332., proglašen župom. 1846. veliki požar progutao je crkvu s Gospinim kipom i aljmaške kuće. Spašena je samo kopija kipa, koja je prenesena kod izvora vode, u udolini udaljenoj oko kilometar od samog svetišta. Tamo je podignuta kapelica, oko koje su se nalazila stabla lipe, pa je mjesto nazvano „Gospa pod lipom“. 1991., tijekom Domovinskog rata, pobunjeni Srbi i srpska paravojska, uz pomoć JNA, okupirali su ovaj kraj. Nesrpsko stanovništvo su protjerali, imanja opljačkali, a crkvu su opljačkali, obeščastili i srušili. 1. kolovoza stanovništvo je zadnjim brodovima pobjeglo u Osijek. 1992., pod neobičnim okolnostima, u ruševinama crkve pronađen je oštećen Gospin kip koji je odmah prenesen u Osijek. 1999. počele pripreme za gradnju nove crkve, čija je izgradnja počela 2001. i koju su financirali Ministarstvo obnove i graditeljstva, Osječko-baranjska županija, tadašnja Đakovačka i Srijemska biskupija te svetište Gospe Aljmaške.

#LjetouDomovini

Ljeto u Domovini

objavljeno u: Vijesti | 0

Ljeto u Domovini: Svetište Gospe od Pojišana

Crkva Gospe od Pojišana je poznato marijansko svetište i zavjetna crkva u Splitu, a prvi put se spominje na kamenom natpisu iz 10. stoljeća. Smještena je na brežuljku iznad uvale Bačvice na predjelu Pojišan, istočno od gradskog središta. Glavno je slavlje na Veliku Gospu 15. kolovoza, kad se ikona Marije Hraniteljice u srebrnom prijestolju ujutro donosi u katedralu da bi se navečer svečano, na ramenima pučana i mornara, u pratnji nadbiskupa, kanonika, svećenstva i desetaka tisuća vjernika, ulicama grada vratila u svetište na Pojišanu.

Svetište na Pojišanu datira iz 10. stoljeća, a zavjetna crkva spominje se još 1260. godine Crkva je, kroz stoljeća, nekoliko puta proširivana. Godine 1607. splitski knez i kapetan Martin Bondumerio u potpunosti je obnovio crkvu u čast Blažene Djevice Marije. Međutim, kako se prostor kasnije pokazao neadekvatnim, proširena je 1761.-1772. godine i u nju je smješten najveći barokni oltar u gradu (1794.). Dana 6. ožujka 1909. svetište je povjereno na čuvanje franjevcima kapucinima, koji su uz njega 1911. podignuli samostan.

Čudotvorna slika Gospe od Pojišana je u davnim vremenima često donošena u grad kako bi ga štitila od raznih nedaća i opasnosti (ratovi, epidemije, suša, glad). Tako je zabilježeno da je pred njom skinuta zastava Mletačke Republike kada ju je Napoleon ukinuo 1797. godine. Pred njom je 1715. godine proslavljen prestanak turske okupacije Sinja, a tijekom vremena i većina jubileja i događaja.

#LjetouDomovini

Danas je spomendan sv. Ignacija Lojolskog, …

objavljeno u: Vijesti | 0

Danas je spomendan sv. Ignacija Lojolskog, utemeljitelja Družbe Isusove – Isusovci.

Ignacije Loyola bio je baskijski plemić i vojnik rođen 1491. godine. Za vrijeme bitke kod Pamplone topovska kugla ga je pogodila u nogu pa je bio prisiljen oporavljati se dulje vrijeme dok mu noga ne zacijeli i ozdravi.
Za to vrijeme tvrdoglavi i ponosni mladić nije mogao pronaći za čitanje ništa drugo osim Životi svetaca i Život Kristov. Vremenom su ga te knjige toliko privukle tako da je, iako je mislio da je odrastao kao vjeran katolik, otkrio da mu je puno toga novo. Počeo je sanjariti o tome da će služiti Kristu kao što su to činili sveci tijekom povijesti. To je bio početak dugog putovanja do obraćenja koje će ga odvesti do Jeruzalema, zatim Pariza i na kraju Rima.
Nakon oporavka, ono što je imao dao je siromasima i odlučio je sav se predati na službu Bogu. Skoro godinu dana ostao je u špilji Manreza i proživio vrijeme pokore ali imilosti tako da je osjećao kako ga Bog odgaja ”poput učenika”, vodeći ga u duhovnom životu. U to vrijeme počeo je zapisivati svoja iskustva u knjižicu iz koje nastaju Duhovne vježbe.
U Parizu upoznaje svojih prvih šest prijatelja: Franju Ksaverskog, Alfonza Salmerona, Jakova Laineza, Nikolu Bobadilju, Petra Fabera i Simona Rodrigeza.
1534. godine skupina je položila zavjete siromaštva i čistoće. Također su donijeli odluku da će raditi u bolnicama i misionarski djelovati u Jeruzalemu, a ako to ne bude moguće da će se staviti Papi na raspolaganje i ići tamo gdje ih on pošalje. Ignacije postaje prvi generalni poglavar i nadgledao brzi rast Družbe Isusove.
Ignacije je od mladića iskušavanog svjetskim stvarima izrastao u velikog mistika. Njegov izvanredni molitveni život odražava se u Duhovnim vježbama – temelju isusovačkog života. Ignacije je bio obasut milošću tako da je mogao pronaći Boga u svim stvarima. Htio je da isusovci budu ljudi vješti u donošenju odluka i razlučivanju – da osjete razliku između dobrog i zlog duha i njihova djelovanja u svijetu, i da budu uvijek spremni da ljube i služe Kristu i Crkvi.
Ukoliko imaš želju bolje se upoznati sa životom i djelom svetog Ignacija, pronađi u nekoj od knjižara jednu od sljedećih knjiga:

Autobiografija. Hodočasnikova ispovijest, Ignacije Loyolski, FTI, Zagreb, 1991.
Sveti Ignacije Loyolski, Cándido de Dalmases, FDI, Zagreb, 1989.
Prvi isusovci, James Brodrick, Zagreb, 1979.
Načela duhovnosti, Ignacije Loyolski, Verbum, Split 2008.

Preuzeto s: http://isusovci.hr/stranica/111-sveti_ignacije_lojolski

Prenosimo obavijest i poziv fra Maurusa Dolcica, …

objavljeno u: Vijesti | 0

Prenosimo obavijest i poziv fra Maurusa Dolcica, hrvatskoga trećoredca i voditelja Hrvatske katoličke misije Sv. Blaža u Washingtonu:

Pridružite nam se na 47. Hrvatskom nacionalnom hodočašću u baziliku Nacionalnoga svetišta Bezgrješnoga začeća u Washingtonu u nedjelju, 10. rujna 2017 u 14 sati.
Slavlje će predvoditi i propovijedati o. Ivica Martinović TOR, provincijalni ministar Provincije sv. Jeronima Franjevci trećoredci glagoljaši iz Zagreba.

Please join us for the 47th annual Croatian national pilgrimage to the Basilica of the National Shrine of the Immaculate Conception in Washington DC on Sunday September 10 at 2 pm.
Principal celebrant and homilist is Fr. Ivica Martinovic, T.O.R., provincial minister of the St. Jerome Province. Zagreb, Croatia.

#SedamnaestaNedjeljaKrozGodinuA #ŽivoVrelo …

objavljeno u: Vijesti | 0

#SedamnaestaNedjeljaKrozGodinuA #ŽivoVrelo

Iz Evanđelja po Mateju:
»Kraljevstvo je nebesko kao kad je ­blago skriveno na njivi: čovjek ga pronađe, sakrije, sav radostan ode, proda sve što ima i kupi tu njivu. Nadalje, kraljevstvo je nebesko kao kad trgovac traga za lijepim biserjem: pronađe jedan dragocjeni biser, ode, rasproda sve što ima i kupi ga. Nadalje, kraljevstvo je nebesko kao kad mreža bačena u more zahvati svakovrsne ribe. Kad se napuni, izvuku je na obalu, sjednu i skupe dobre u posude, a loše izbace. Tako će biti na svršetku svijeta. Izići će anđeli, odijeliti zle od pravednih i baciti ih u peć ognjenu, gdje će biti plač i škrgut zubi. Jeste li sve ovo razumjeli?« Odgovore mu: »Jesmo.« A on će im: »Stoga svaki pismoznanac upućen u kraljevstvo nebesko sličan je čovjeku domaćinu koji iz svoje riznice iznosi novo i staro.«

http://www.hilp.hr/zivo-vrelo/otajstvo-i-zbilja/sedamnaesta-nedjelja-kroz-godinu-920.html

SVETA MARTA …

objavljeno u: Vijesti | 0

SVETA MARTA

Današnja sveta zaštitnica Marta poznata nam je iz Svetog pisma kao sestra Lazarova i Marijina iz Betanije. Kao vrijedna domaćica s mnogo brige i pažnje ugostila je i posluživala Krista Gospodina, o čemu piše sveti Luka u svojem evanđelju. Isusu su Marta, Marija i Lazar bili naročito dragi prijatelji pa je na poziv sestara i nakon razgovora s Martom uskrisio mrtvoga Lazara. Sveti Ivan, opisujući potanko Lazarovo uskrsnuće, piše: “Isus je ljubio Martu, njezinu sestru i Lazara” (Iv 11,5). Sestre su poručile po njega dok je Lazar bio još bolestan. Bilo je to na posve diskretan način: “Gospodine, bolestan je onaj koga ljubiš” (Iv 11,3). Isus se uputio u Betaniju tek nakon Lazarove smrti. “Marta, čim ču da dolazi Isus, iziđe mu u susret, dok Marija ostade u kući. Marta reče Isusu: ‘Gospodine, da si bio ovdje, ne bi bio umro moj brat. Ali i sada znam da će ti Bog dati sve što god zatražiš od njega.’ ‘Uskrsnut će brat tvoj’, odgovori joj Isus. ‘Znam da će uskrsnuti – odvrati mu Marta – o uskrsnuću, u posljednji dan.’ ‘Ja sam uskrsnuće i život – reče joj Isus. – Tko vjeruje u mene, ako i umre, živjet će. Tko god živi i vjeruje u me, sigurno neće nigda umrijeti. Vjeruješ li ovo?’ ‘Da, Gospodine, ja tvrdo vjerujem da si ti Mesija, Sin Božji koji je došao na svijet.’ Opisujući pomazanje Isusovo u Betaniji sveti Ivan spominje: “Šest dana prije Pashe dođe Isus u Betaniju gdje stanovaše Lazar koga Isus uskrisi od mrtvih. Tu mu pripremiše večeru na kojoj Marta posluživaše” (12,1-2).
Prema predaji Marta je bila jedna od prvih misionarki na području južne Galije (današnji Marseille, Francuska). Preminula je oko godine 80. Jedna provansalska legenda priča kako je Marta znakom križa i blagoslovljenom vodom ili tamjanom ne samo onemogućila zmaja koji je ubijao ljude u gradu Tarasconu, već ga je vezala svojim pojasom, odvela ga u Arles i bacila u rijeku Rhone. Ta stara legenda svjedoči o Martinoj ljubavi prema svim stvorenjima. Ona nije ubila zmaja, već ga je ”odvela” tamo gdje ne može nauditi ljudima. Tu scenu prikazuje oltarna slika svete Marte u crkvi svetoga Lovre u Nürnbergu. Zazivaju je kod krvarenja i kuge, a zaštitnica je kuharica, domaćica, služavki, gostioničarki, konobarica, batlera, hotelijera, pralja, samaca, dijetetičara, putnica, slikara, kipara, upravitelja bolnica, domaćih životinja te mnogih biskupija, naselja, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Šišinec kod Lekenika, Bijaći kod Kaštel Štafilića, Plano kod Trogira). Sretan imendan želimo svim Martama!

Ljeto u Domovini

objavljeno u: Vijesti | 0

Ljeto u Domovini: Crkva Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu

Crkva Majke Božje Jeruzalemske je barokna crkva na Trškom Vrhu kod Krapine. Crkva je započeta 1750. godine, a dovršena i posvećena 1761. godine. Poticaj za gradnju bilo je donošenje Marijina kipa iz Jeruzalema 1669. godine. Crkva je nakon izgradnje, koju su financirali vlastitim prinosima mještani Krapine, postala hodočasničko tj. proštenjarsko mjesto. Crkva se svojim tlocrtom, oblikovanjem i ambijentalnom slikovitošću ističe kao jedno od najkvalitetnijih ostvarenja barokne arhitekture u Hrvatskoj.

Unutrašnjost crkve je 1772. oslikao Anton Lerchinger. Dekorativni oslik s figuralnim prikazima ispunjava sve zidne površine. Središnji prizor na svodu i lukovima broda prikazuje Uzašašće Marijino s puno anđela, oko kojega su prizori iz Starog zavjeta. U lunetama su prizori iz života Bogorodice, a u uglovima četiri evanđelista. Na svođenom trijumfalnom luku je Škapularska Marija sa sv. Dominikom i sv. Marijom Velikom. Posebno se ističe natpis koji se odnosi na Bogorodicu: Mundi Melioris Origo – početak boljega svijeta! Vješto je izvedena i kompozicija našašća čudotvornog kipića Marije s djetetom što ga je iz Jeruzalema donio Stjepan Balagović na dar bratu Nikoli.

Crkvu okružuje cinktor, svođeni trijem s pedeset kamenih stupova, koji se formira u osmerokutni oblik. Na kraćim stranama cinktora dekorativne su kule s lukovicama, u kojima su smještene manje kapele. S jedne strane cinktor ima monumentalni ulaz s bogato urešenim portalom, s druge je podignut na kat te je ondje smješten svećenički stan, dok je s treće natkriveno stubište za silazak na Kalvariju.

#LjetouDomovini

Stipendije za učenje hrvatskoga jezika …

objavljeno u: Vijesti | 0

Stipendije za učenje hrvatskoga jezika

Središnji Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske je za akademsku godinu 2017./18. dodijelio 215 naknada/stipendija za učenje hrvatskoga jezika u Republici Hrvatskoj.
Nastava se održava na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (Croaticum), Filozofskom fakultetu u Splitu (Centar za hrvatske studije u svijetu) i Filozofskom fakultetu u Rijeci (Riječka kroatistička škola).
Također je za akademsku godinu 2017./18. dodijeljeno 10 naknada/stipendija za internetsko učenje hrvatskoga jezika (Hrvatski internetski tečaj HiT-1).
O drugim pojedinostima vezanim uz odobrenu naknadu/stipendiju izabrani kandidati po ovoj Odluci bit će obaviješteni elektroničkom poštom, a ugovori o stipendiranju zaključit će se neposredno prije početka Tečaja hrvatskoga jezika u zimskom, odnosno ljetnom semestru.
Podsjećamo da se uz očuvanje, njegovanje i promicanje hrvatskoga jezika i kulture, ovim programom potiče i povratak hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku te se stvaraju preduvjeti za njihovo lakše uključivanje u gospodarski i društveni život Republike Hrvatske.

S tim ciljem od prošle akademske godine je omogućeno dobivanje stipendija i za treći i/ili četvrti semestar. Osim učenja jezika, prilika je to i da bolje upoznaju hrvatsku kulturnu i prirodnu baštinu, ljude, što će, zasigurno, biti dodatni motiv za trajni povratak.
Svi oblici nastave na tečaju „Croaticum“ obuhvaćaju izvannastavne aktivnosti koje se stalno organiziraju i u koje se studenti aktivno uključuju kako bi jezik i kulturu učili na praktičan način. Organiziraju se razgledavanja gradova u kojima se uči hrvatski jezik ili odlasci u druga okolna ili dalja mjesta tijekom kojih se upoznaje hrvatska kulturna povijest i baština. U svakom se semestru za studente organiziraju i kraća, jednodnevna putovanja u pojedine nacionalne parkove i hrvatske gradove. Polaznicima viših stupnjeva priređuju se odlasci na kazališne i filmske predstave, a polaznicima početnih stupnjeva nude se projekcije s prijevodom na engleskom jeziku. U svakom se semestru organiziraju i gostovanja različitih hrvatskih kulturnih djelatnika.

https://www.matis.hr/index.php/hr/aktivnosti/dogadanja/9763-odluka-ureda-o-dodjeli-stipendija-za-ucenje-hrvatskoga-jezika