Iz tiska je nedavno izašao novi broj revije …
Iz tiska je nedavno izašao novi broj revije #SvjetloRiječi, u cijelosti posvećen Uskrsu. Već 35 godina franjevci Bosne Srebrene izdaju ovaj mjesečnik, u kojem se na 84 stranice govori o vjeri, društvu i kulturi.
U uskrsnom broju revije Svjetlo riječi izdvaja se tema broja, autora dr. fra Ante Popovića, jednoga od vodećih bibličara hrvatskog govornog područja, profesora na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, pod naslovom Uskrsnuće – mogućnost nemogućega. Poseban naglasak fra Anto u temi broja stavlja na saducejsko nijekanje tjelesnog uskrsnuća. „Promatrajući iz perspektive ljudske logike, to zaista i jeste nemoguće”, piše fra Anto, „no saduceji su teško pogriješili kada su ono što je čovjeku nemoguće, proglasili nemogućim i Bogu.
U tekstu Primi ljubav raširenih ruku, autorica Tatiana Cameron, poznatija kao Tajči, u ovome broju piše o istinskoj snazi Uskrsa i životne radosti koja se rađa kad se predamo Bogu i bez straha s njime koračamo dan po dan. Kroz osobno iskustvo boli i patnje uslijed smrti oca i trenutačne borbe njezina muža s karcinomom, Tajči donosi tekst pun nade koji i nas poziva da ne očajavamo i da se odlučimo za život, unatoč križevima, koje svatko od nas nosi.
U travanjskom broju Svjetla riječi objavljena je i reportaža o 20. obljetnici povratka Franjevačke teologije u Sarajevo, autora fra Anđelka Baruna, pod naslovom Kvasac mira, suživota i sloge. Sam jubilej povratka Teologije u Sarajevo obilježen je 27. ožujka svečanim koncertom u oratoriju samostana sv. Pavla na Nedžarićima. Između ostaloga, u svom nagovoru fra Mislav Jozić, voditelj programa, nazočne je podsjetio na nemile događaje zadnjeg rata, kad je iz Nedžarića protjerana najviša odgojno-obrazovna institucija Bosne Srebrene.
„Jednu su Teologiju napravili 1942. godine pa su im je oduzeli, 1968. sagradili su novu na Nedžarićima s puno ljubavi i truda od darova dobrih ljudi – na ponos sebi i Bosni. A 8. lipnja 1992. godine jedva su se spasili. Tog dana u zgradu je upala vojska, zauzela je i zarobila sve koji su se zatekli u njoj. U veljači 1996. vojska je zgradu napustila te se zbog potpune devastacije pristupilo njezinoj obnovi. Ona je trajala od ljeta 1996. do 20. ožujka, kada su se vratili iz izbjeglištva. Ovaj posljednji datum večeras obilježavamo kao radosni trenutak. Neka nam on, i sve što mu prethodi, a nama je ostavljeno u amanet, bude zalogom našega rada i napretka!”, poručio je fra Mislav.
Među redovitim kolumnama je i Ženidbeno pravo Katoličke Crkve, dr. fra Šime Ivelja. Tekst u ovome broju posebno će biti zanimljiv zaručnicima i budućim supružnicima, ali i župnicima, jer fra Šimo piše o postupcima i potrebnoj dokumentaciji za crkveno vjenčanje, kako bi se, kako naovid, izbjegle gužve u župnim uredima, a nerijetko se događa da se stvari i zakompliciraju, pa je bolje na vrijeme se pripremiti.
Tu još i rubrike Riječ mistike, fra Josipa Ikića, BH i HR Retrospektiva, u kojoj autori, fra Marko Karamatić i dr. Božo Skoko, komentiraju aktualne događaje u proteklom mjesecu; fra Pavo Filipović u rubrici Politički (ne)korektno piše o velikom broju Arapa koji kupuju zemljišta po BiH.
U rubrici S našima u svijetu, fra Damir Pavić predstavlja zajednicu hrvatskih vjernika u Zürichu, koji ni u dalekome svijetu nisu zaboravili dvije velike dragocjenosti: vjeru u Isusa Krista i ljubav prema zemlji svojih predaka.
Razgovor donosi intervju s dr. fr. Slavkom Sliškovićem, provincijalom Hrvatske dominikanske provincije, uz poruku da je svetkovina Uskrsa rezervirana za nas vjernike, ali poruka Uskrsa nije. „Ona je univerzalna: ljubav je jača od mržnje, dobro od zla i život od smrti. Čak nam i ljudska povijest potvrđuje, unatoč tome što ponekad ne izgleda tako, da zlo nikada nije moglo izvojevati konačnu pobjedu”, poručuje provincijal Slišković.
Profesorica Snježana Šušnjara u rubrici Pogled u dušu piše o odgoju djece nekad i danas. Ona ističe da je svaki naraštaj djece drugačiji i traži drugačiji pristup odgoju. Tu su također i rubrike Kaos kao fraktal, Tragom narodne baštine, Razgovor s precima, Zemlja planina i mnoge druge.
Izvor: www.ika.hr