Kana

#Predstavljamo #Kana

Uvodnim tekstom „Uskrsna i poslijeuskrsna kriza” u novom broju kršćanske obiteljske revije „Kana” Josip Grbac postavlja mnoštvo pitanja, te podsjeća kako je „uskrsno i poslijeuskrsno i za Kristove učenike bilo puno nesigurnosti i nedoumica. Postavljali su si pitanja poput onih: je li se isplatilo sve što su s Njim prošli nisu li prevareni zar sve to ipak ne izgleda kao potpuni poraz prijeuskrsnih obećanja? Ako se sve to što se dogodilo istina, što učiniti da i drugi ljudi tu istinu upoznaju i prihvate?” U tom duhu, Grbac dodaje „slična pitanja, možda drukčije formulirana, postavlja si i današnji kršćanin, jer živi u svijetu u kojemu za Boga ima malo mjesta”. Ukazujući na univerzalnost uskrsne poruke, autor ističe kako su trebala ukazanja, Emaus, Tomina nevjera i sumnja, čuda, dar Duha, svjedočenje popraćeno brojnim mučeništvima, da bi uskrsna poruka tek postupno donosila plodove, iako se još uvijek čini da ni izdaleka nije potpuno prihvaćena.
Stjepan Baloban u svojoj kolumni na pitanje „Tko predstavlja Crkvu u javnosti?” upozorava kako su ulogu tumačenja vjerskoga, crkvenoga, pa i teološkoga u civilnim medijima preuzeli gotovo isključivo civilni „novinari specijalisti” za crkvena pitanja u Hrvatskoj. U tom vidu ukazuje na crkvene medije. Prema Balobanom mišljenju, riječ je o golemom potencijalu koji je „barem za sada premalo orijentiran ‘ad extra’ u dijaloškom i crkveno-društvenom smjeru. Nužno je taj potencijal aktivirati za opće dobro Crkve i hrvatskoga društva”.
Teološko promišljanje s temom „Europska unija u očima neeuropskoga pape Franje” potpisuje Tonči Matulić. Autor ističe potrebu stavljanja čovjeka u središte EU-a, solidarnost protiv populizma, te ukazuje na činjenicu da je EU i kulturni, a ne samo ekonomski projekt. Bono Zvonimir Šagi podsjeća na ulogu „Crkve – graditeljice zajedništva”, te u središte stavlja liturgiju.
U ovome broju Kana se spominje sluge Božjega kardinala Franje Kuharića o 15. obljetnici njegove smrti, te donosi naglaske i homilija zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, požeškog biskupa Antuna Škvorčevića i vojnog biskupa u miru Jurja Jezerinca. Tu je i sjećanje na fra Marka Kurolta, kao i prilog u spomen na smrt Petra Zrinskog. Kana se prisjeća i slikarice Slave Raškaj o 140. godišnjici njezinog rođenja.
O prividnoj religioznosti piše Darko Tepert. Autor ukazuje na svetopisamske tekstove u kojima možemo iščitati napetost koja postoji između krive i prave religioznosti. Jedan od takvih tekstova je i onaj o susretu Isusa i Samarijanke. Branko Murić tekstom „Ponovno otkriti Božje riječi” ističe izazove koncilske teologije.
Uz aktualnu situaciju u Hrvatskoj, Tonči Tadić obrađuje političku temu „Što je Rusija Hrvatskoj?”. Na to se „naslanja” i tekst „Utihnuli proroci” Stanka Uršića, dok situaciju na međunarodnoj razini „iz drugoga kuta” tekstom „Voljni povjerovati bilo što” propitkuje Vladimir Pavlinić.
U Kani se može pročitati i putopis iz Rumunjske i Vrgorca, kao i prilog o Uskrsu u Gani, te o „Stazi života” u Pušći.
Na pogled u nebo tekstom „Uskrs – prva nedjelja nakon prvog proljetnog uštapa” potiče Tatjana Kren.
Rubrika „Odgoj za medije” u ovome broju ukazuje na „Smjernice za štetne audiovizualne sadržaje za djecu i mlade” iz pera Rafaela RImića.

Izvor: www.ika.hr