“Hrvatska katolička misija Mannheim osnovana je …

objavljeno u: Vijesti | 0

“Hrvatska katolička misija Mannheim osnovana je 1971. godine. Prije njezina osamostaljenja u Mannheim su dolazili pastoralno djelovati svećenici iz Ludwigshafena i Karlsruhea. U HKM Mannheim djelovali su svećenici Sarajevske nadbiskupije mons. dr. Anto Lutter (1971.-1989.), vlč. Vinko Radić (1989.-2010.), vlč. Anto Perić (2010.-2011.), a od 2011. misiju vodi vlč. Robert Ružić.

HKM Mosbach je od njezina utemeljenja (1972.) do svoje smrti 2004. vodio svećenik Sarajevske nadbiskupije vlč. Dragan Čuturić. Nakon njegove smrti pastoralnu skrb u Mosbachu i Heidelbergu preuzeli su svećenici iz HKM Mannheim, tako da danas u Mannheimu, Mosbachu i Heidelbergu djeluje jedinstvena HKM Mannheim-Mosbach sa sjedištem u Mannheimu.

Misna se slavlja nedjeljom slave u crkvi sv. Alberta u Heidelbergu, u crkvi Duha Svetoga u Mannheimu i u crkvi sv. Josipa ili u crkvi sv. Julijane u Mosbachu. U misijskoj se kapeli bl. Ivana Merza (u sklopu misijskih prostorija) u Mannheimu svakoga dana slavi misa i moli krunica. Zaštitnik HKM Mannheim-Mosbach je bl. Ivan Merz. Klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom je svakog četvrtka u kapelici bl. Ivana Merza, u crkvama u Mosbachu, Mannheimu i Heidelbergu svake prve nedjelje u mjesecu.”

Misija ima i svoju stranicu:
http://hkm-mannheim.de

#Predstavljamo

Preuzeto iz knjige “Dušobrižništvo za Hrvate u Njemačkoj” dr. Adolfa Polegubića.

“Hrvatska katolička misija bl. Alojzija Stepinca …

objavljeno u: Vijesti | 0

“Hrvatska katolička misija bl. Alojzija Stepinca u Ludwigshafenu na Rajni osnovana je 1967., a danas broji više oko 4000 vjernika. Godine 1967. u Njemačku je pridošao prvi veći val hrvatskih radnika u Ludwigshafen i Mannheim. Iz tih se razloga vlč. Kosina preselio u Ludwigshafen, gdje je bio voditeljem HKM Ludwigshafen od njezina osnutka 1967. do 1985. godine. U misiji je od 1970. do 1971. na ispomoći bio svećenik Mostarsko-duvanjske biskupije vlč. Marijan Bevanda. Od 1971. do 1978. u misiji je kao dušobrižnik djelovao vlč. Milivoj Galić, svećenik iste biskupije. Od 1. kolovoza 1985. do 2016. voditelj je misije fra Ljubo Sesar, član Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu. Naslijedio ga je 2016. fra Slavko Antunović, član iste Provincije. U Misiji djeluje i trajni đakon Mladen Svoboda.

Godine 2010. područje HKM Speyer se pripaja HKM Ludwigshafen i tako je nastala jedinstvena HKM Ludwigshafen koja obuhvaća i Speyer. Misna slavlja na hrvatskom jeziku služe u crkvi sv. Hedwige u Ludwigshafenu, u franjevačkoj kapeli u konviktu sestara franjevki u Kaiserslauternu, u crkvi sv. Josipa u Speyeru u kojoj je od listopada 2009. kip bl. Alojzija Stepinca, i u crkvi Gospina Mira u Homburgu.” Misija je i vrlo aktivna kroz rad s djecom, mladima i odraslima, a redovito sudjeluju i na hodočašćima u poznata mjesta kao što su Lurd, Padova, Asiz, Rim, Sveta Zemlja i dr. Misija ima i svoju stranicu:

http://hkm-lu.de/

#Predstavljamo

Preuzeto iz knjige “Dušobrižništvo za Hrvate u Njemačkoj” dr. Adolfa Polegubića.

#Predstavljamo #Kana …

objavljeno u: Vijesti | 0

#Predstavljamo #Kana

Uvodnim tekstom „Uskrsna i poslijeuskrsna kriza” u novom broju kršćanske obiteljske revije „Kana” Josip Grbac postavlja mnoštvo pitanja, te podsjeća kako je „uskrsno i poslijeuskrsno i za Kristove učenike bilo puno nesigurnosti i nedoumica. Postavljali su si pitanja poput onih: je li se isplatilo sve što su s Njim prošli nisu li prevareni zar sve to ipak ne izgleda kao potpuni poraz prijeuskrsnih obećanja? Ako se sve to što se dogodilo istina, što učiniti da i drugi ljudi tu istinu upoznaju i prihvate?” U tom duhu, Grbac dodaje „slična pitanja, možda drukčije formulirana, postavlja si i današnji kršćanin, jer živi u svijetu u kojemu za Boga ima malo mjesta”. Ukazujući na univerzalnost uskrsne poruke, autor ističe kako su trebala ukazanja, Emaus, Tomina nevjera i sumnja, čuda, dar Duha, svjedočenje popraćeno brojnim mučeništvima, da bi uskrsna poruka tek postupno donosila plodove, iako se još uvijek čini da ni izdaleka nije potpuno prihvaćena.
Stjepan Baloban u svojoj kolumni na pitanje „Tko predstavlja Crkvu u javnosti?” upozorava kako su ulogu tumačenja vjerskoga, crkvenoga, pa i teološkoga u civilnim medijima preuzeli gotovo isključivo civilni „novinari specijalisti” za crkvena pitanja u Hrvatskoj. U tom vidu ukazuje na crkvene medije. Prema Balobanom mišljenju, riječ je o golemom potencijalu koji je „barem za sada premalo orijentiran ‘ad extra’ u dijaloškom i crkveno-društvenom smjeru. Nužno je taj potencijal aktivirati za opće dobro Crkve i hrvatskoga društva”.
Teološko promišljanje s temom „Europska unija u očima neeuropskoga pape Franje” potpisuje Tonči Matulić. Autor ističe potrebu stavljanja čovjeka u središte EU-a, solidarnost protiv populizma, te ukazuje na činjenicu da je EU i kulturni, a ne samo ekonomski projekt. Bono Zvonimir Šagi podsjeća na ulogu „Crkve – graditeljice zajedništva”, te u središte stavlja liturgiju.
U ovome broju Kana se spominje sluge Božjega kardinala Franje Kuharića o 15. obljetnici njegove smrti, te donosi naglaske i homilija zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, požeškog biskupa Antuna Škvorčevića i vojnog biskupa u miru Jurja Jezerinca. Tu je i sjećanje na fra Marka Kurolta, kao i prilog u spomen na smrt Petra Zrinskog. Kana se prisjeća i slikarice Slave Raškaj o 140. godišnjici njezinog rođenja.
O prividnoj religioznosti piše Darko Tepert. Autor ukazuje na svetopisamske tekstove u kojima možemo iščitati napetost koja postoji između krive i prave religioznosti. Jedan od takvih tekstova je i onaj o susretu Isusa i Samarijanke. Branko Murić tekstom „Ponovno otkriti Božje riječi” ističe izazove koncilske teologije.
Uz aktualnu situaciju u Hrvatskoj, Tonči Tadić obrađuje političku temu „Što je Rusija Hrvatskoj?”. Na to se „naslanja” i tekst „Utihnuli proroci” Stanka Uršića, dok situaciju na međunarodnoj razini „iz drugoga kuta” tekstom „Voljni povjerovati bilo što” propitkuje Vladimir Pavlinić.
U Kani se može pročitati i putopis iz Rumunjske i Vrgorca, kao i prilog o Uskrsu u Gani, te o „Stazi života” u Pušći.
Na pogled u nebo tekstom „Uskrs – prva nedjelja nakon prvog proljetnog uštapa” potiče Tatjana Kren.
Rubrika „Odgoj za medije” u ovome broju ukazuje na „Smjernice za štetne audiovizualne sadržaje za djecu i mlade” iz pera Rafaela RImića.

Izvor: www.ika.hr

#PREDSTAVLJAMO #Nürnberg …

objavljeno u: Vijesti | 0

#PREDSTAVLJAMO #Nürnberg
“Hrvatska katolička misija Nürnberg osnovana je 1954. godine, a na području misije je danas oko 7.000 Hrvata. Od početka je vode salezijanci Hrvatske salezijanske provincije sv. Ivana Bosca iz Zagreba. Misija osim Nürnberga i Erlangena obuhvaća još i mjesta Fürth, Herzogenaurach, Forchheim, Heroldsberg, Lauf i Rothenburg o.d.T. Jedna je od starijih hrvatskih katoličkih misija u Njemačkoj, a po broju vjernika druga je po veličini u Slobodnoj državi Bavarskoj, domah iza HKŽ München. Dosadašnji su voditelji misije o. Dragutin Kavjak (1954.-1972.), o. Josip Kokorić (1972.-1981.), o. Stjepan Bolkovac (1981.-1988.), o. Niko Šošić (1988.-1991.), o. Božidar Šimičić (1991.-1998.), o. Mihael Rodić (1998.-2005.), o. Rudi Belko (2005.-2010.), o. Mato Križić (2010.-2012.), o. Niko Šošić (2012.-2016.), a od 2016. voditelj je misije o. Stjepan Matijević.

Mise se nedjeljom i blagdanom u HKM Nürnberg slave u filijalama: u crkvi sv. Margarete u Heroldsbergu – svake treće nedjelje u mjesecu u 16 sati; u crkvi sv. Magdalene u Herzogenaurachu – svake druge nedjelje u mjesecu u 9 sati; kapelici sv. Katarine u domu za starije osobe u Forchheimu – svake prve nedjelje u mjesecu u 9.30 sati; u katoličkoj crkvi sv. Ota u Lauf an der Pegnitz – svake četvrte nedjelje u mjesecu u 16 sati. Misa se svake nedjelje slavi u crkvi sv. Bonifacija u Erlangenu u 12 sati. U Nürnbergu se radnim danom u 18 sati slavi misa u misijskoj kapelici Po-moćnice kršćana. Nedjeljom je središnja misa u crkvi sv. Ludwiga u Nürnbergu u 12 sati.” Misija je aktivna kroz vijeća, tematske skupine i zborove. Redovito se organiziraju hodočašća, a aktivne su i tamburaška i folklorna skupina.

Preuzeto iz knjige “Dušobrižništvo za Hrvate u Njemačkoj” dr. Adolfa Polegubića.

http://hkm-nuernberg.de/